Da li podstanar poslije 10 godina stanovanja u stanu stiče pravo vlasništva? U razgovorima o nekretninama i podstanarskom stažu u Crnoj Gori često se može čuti stari mit da ukoliko neko provede određeni broj godina – najčešće se pominje decenija – u tuđem stanu kao podstanar, automatski stiče nekakvo „stanarsko pravo“ ili pravo na tu nekretninu. Vrijeme je da se ova pravna zabluda konačno raščisti: Ne, nakon 10 godina (pa makar bilo i 30) podstanar ne stiče stanarsko pravo niti vlasništvo nad stanom u privatnoj svojini. Otkud ova zabuna? Ovakvo razmišljanje je klasično nasljeđe iz vremena socijalizma i bivše Jugoslavije. U sistemu društvene svojine, građani su bili nosioci takozvanog „stanarskog prava“ na državnim stanovima, koje je pod određenim uslovima omogućavalo dugoročno korišćenje, pa čak i kasniji otkup tih stanova po povoljnim uslovima. Šta kaže važeći zakon? • Stanar je korisnik tuđe imovine. • Protekom vremena ne mijenja se vlasnička struktura stana. Vlasnik ostaje isključivo lice čije je ime upisano u katastar nepokretnosti. • Ni najduži zakup ne može prerasti u svojinu bez kupoprodajnog ugovora, poklona, nasljedstva ili drugog zakonom predviđenog pravnog osnova. Jedina prava koja podstanar ima jesu ona definisana ugovorom o zakupu (poput prava na neprikosnovenost i mirno korišćenje stanovanja za vrijeme trajanja ugovora), ali ni u kom slučaju ne može steći pravo svojine nad tuđim zidovima samo zato što u njima redovno izmiruje stanarinu.

Da li podstanar poslije 10 godina stanovanja u stanu stiče pravo vlasništva?

Da li podstanar poslije 10 godina stanovanja u stanu stiče pravo vlasništva?

U razgovorima o nekretninama i podstanarskom stažu u Crnoj Gori često se može čuti stari mit da ukoliko neko provede određeni broj godina – najčešće se pominje decenija – u tuđem stanu kao podstanar, automatski stiče nekakvo „stanarsko pravo“ ili pravo na tu nekretninu.

Vrijeme je da se ova pravna zabluda konačno raščisti:

Ne, nakon 10 godina (pa makar bilo i 30) podstanar ne stiče stanarsko pravo niti vlasništvo nad stanom u privatnoj svojini.

Otkud ova zabuna?

Ovakvo razmišljanje je klasično nasljeđe iz vremena socijalizma i bivše Jugoslavije. U sistemu društvene svojine, građani su bili nosioci takozvanog „stanarskog prava“ na državnim stanovima, koje je pod određenim uslovima omogućavalo dugoročno korišćenje, pa čak i kasniji otkup tih stanova po povoljnim uslovima.

Šta kaže važeći zakon?

• Stanar je korisnik tuđe imovine.
• Protekom vremena ne mijenja se vlasnička struktura stana. Vlasnik ostaje isključivo lice čije je ime upisano u katastar nepokretnosti.
• Ni najduži zakup ne može prerasti u svojinu bez kupoprodajnog ugovora, poklona, nasljedstva ili drugog zakonom predviđenog pravnog osnova.

Jedina prava koja podstanar ima jesu ona definisana ugovorom o zakupu (poput prava na neprikosnovenost i mirno korišćenje stanovanja za vrijeme trajanja ugovora), ali ni u kom slučaju ne može steći pravo svojine nad tuđim zidovima samo zato što u njima redovno izmiruje stanarinu.