Plus Portal | Vaš digitalni vodič kroz važne i tačne vijesti

Gorivo u Crnoj Gori skočilo za čak 42 odsto Svjetska kriza i sukobi na Bliskom istoku učinili su svoje, a vozači u Crnoj Gori ove godine trpe žestok udar po džepu. Evo šta najviše pogađa kućni budžet: • Šampion poskupljenja: Lož ulje je skočilo za čak 50 centi (42%) i sada košta 1,70 eura po litru, jer Vlada uopšte nije smanjivala akcize na ovaj derivat. • Cijene na pumpama: Eurodizel je skočio za 38 centi (na 1,65 eura), dok su benzinci skuplji za oko 30 centi, pa se eurosuper 95 toči po istoj cijeni od 1,65 eura po litru. • Puni rezervoar je luksuz: Sipanje 50 litara goriva danas je i do 19 eura skuplje nego u januaru – za dizel je sada potrebno izdvojiti čak 82,5 eura! • Vlada u kontraritmu: Nakon opštenarodne jurnjave na pumpe i haosa, Vlada je u posljednji čas, smanjila akcize i dva puta u istom danu mijenjala cijene. Dok nadležni reaguju u minut do 12, vozačima ostaje da sa zebnjom prate svako novo jutro i obračun cijena na pumpama, pitajući se gdje je granica i koliko će ih još koštati vožnja do posla ili kuće.

Gorivo u Crnoj Gori skočilo za čak 42 odsto

Gorivo u Crnoj Gori skočilo za čak 42 odsto Svjetska kriza i sukobi na Bliskom istoku učinili su svoje, a…

03/08/2026

Usvojen Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini Nema više probijanja zvučnih zida bez posljedica. Mjere propisuju drastične kazne za one koji prekorače propisane granične vrijednosti. Svaka opština mora tačno odrediti mirne zone (oko škola, bolnica, parkova) gdje je prag tolerancije minimalan. Mjerenja će se vršiti po novim normativima, a kontrola će biti rigoroznija nego ikad. Zakon se odnosi na buku u spoljašnjoj sredini (saobraćaj, industrija, radovi), dok kućni red, komšijske svađe i buka unutar stanova ostaju u nadležnosti komunalne policije i drugih propisa.

Usvojen Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini

Usvojen Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini Nema više probijanja zvučnih zida bez posljedica. Mjere propisuju drastične kazne…

03/08/2026

Usvojen Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini Nema više probijanja zvučnih zida bez posljedica. Mjere propisuju drastične kazne za one koji prekorače propisane granične vrijednosti. Svaka opština mora tačno odrediti mirne zone (oko škola, bolnica, parkova) gdje je prag tolerancije minimalan. Mjerenja će se vršiti po novim normativima, a kontrola će biti rigoroznija nego ikad. Zakon se odnosi na buku u spoljašnjoj sredini (saobraćaj, industrija, radovi), dok kućni red, komšijske svađe i buka unutar stanova ostaju u nadležnosti komunalne policije i drugih propisa.

Usvojen Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini

Usvojen Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini Nema više probijanja zvučnih zida bez posljedica. Mjere propisuju drastične kazne…

03/08/2026

Teheranska berza ponovo otvorena nakon najduže pauze u istoriji Teheranska berza ponovo je počela s radom nakon najduže pauze u istoriji, izazvane ratom između Irana, SAD-a i Izraela, koji je počeo 28. februara. Iako je krhko primirje stupilo na snagu 8. aprila, berza je ostala zatvorena gotovo 80 dana. Zbog decenijskih sankcija ovo tržište uglavnom funkcioniše izvan svjetskog finansijskog sistema, a trgovanje dionicama više od 40 ratom pogođenih kompanija (iz hemijskog i metalskog sektora) za sada ostaje obustavljeno nakon što su u sukobima oštećene i dvije najveće iranske čeličane.

Teheranska berza ponovo otvorena nakon najduže pauze u istoriji

Nova pravila za vlasnike kućnih ljubimaca u Bijelom Polju Lokalni parlament u Bijelom Polju uskoro će se izjasniti o novoj Odluci o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i postupanju sa napuštenim životinjama. Ključna pravila za vlasnike: • Šetnja i higijena: Zabranjen je izlazak ljubimaca bez povoca i kontrole vlasnika, kao i kretanje po cvjetnjacima, dječjim i sportskim igralištima, kupalištima i grobljima. Vlasnici su dužni da uvijek nose pribor (kesu) i odmah očiste izmet iza svog ljubimca. • Čipovanje i vakcinacija: Obavezno je mikročipovanje (u roku od 90 dana od rođenja ili 15 dana od udomljavanja/kupovine) i redovna vakcinacija. • Opasni psi: Opasne pse smiju izvoditi samo lica starija od 21 godine, na povocu dužine do 1,5 metara i sa zaštitnom korpom. • Uslovi držanja: Zabranjeno je trajno držanje ljubimca na adresi na kojoj vlasnik ne boravi (osim radnih pasa sa svakodnevnim nadzorom). Ako se pas drži u boksu ili na lancu, vlasnik ga mora izvesti u šetnju najmanje jednom dnevno. • Lajanje i mir: Vlasnici su dužni da spriječe čestu i dugotrajnu buku (lajanje ili zavijanje) koja remeti mir komšija. Subvencije i napuštene životinje: Opština Bijelo Polje ubuduće će subvencionisati do 50 odsto troškova sterilizacije ili kastracije vlasničkih pasa i mačaka. Svaka životinja bez identifikacione oznake smatraće se napuštenom, a za sve napuštene ljubimce uvodi se obavezna trajna sterilizacija. Kazne za nepoštovanje propisa: • Od 200 do 1.500 eura za vlasnike koji ne nose kesu za izmet, šetaju psa bez povoca, uvode ga u javne objekte bez dozvole ili nemaju potvrdu o vakcinaciji. • Do 5.000 eura za najteže prekršaje, poput zanemarivanja dobrobiti životinje, neobezbjeđivanja kućice, hrane ili vode, nekontrolisanog razmnožavanja ili neuslovnog rada skloništa za životinje.

Nova pravila za vlasnike kućnih ljubimaca u Bijelom Polju

Vlada se zadužuje 3,2 milijarde: Dug će rasti brže od ekonomije Crna Gora planira da se u naredne tri godine zaduži vrtoglavih 3,2 milijarde eura, pokazuju predložene smjernice makroekonomske politike za period od 2027. do 2029. godine. Zvanični podaci i ovo otkrivaju– čak 2,4 milijarde eura otići će na vraćanje starih dugova, dok je 800 miliona namijenjeno za razvoj i kapitalne projekte. Državnu kasu već iduće godine čeka ozbiljan udar jer na naplatu stižu stari krediti teški 1,12 milijardi eura. Zbog ovakvog konstantnog zaduživanja radi refinansiranja, cijena novca uzima svoj danak. Troškovi za same kamate nastaviće vrtoglavo da rastu – sa ovogodišnjih 174,8 miliona, skočiće na 256,8 miliona eura do 2029. godine. Samim tim, neto javni dug države porastaće brže od ekonomije, pa se sa 4,38 milijardi očekuje skok na 5,54 milijarde eura na kraju posmatranog perioda. Ipak, sa druge strane, onih 800 miliona eura za investicije trebalo bi da pokrene neke od najvažnijih projekata u zemlji. Planiran je nastavak gradnje auto-puta Bar–Boljare, izgradnja novog Univerzitetskog kliničkog centra vrijednog 313 miliona eura, kao i ulaganja u školstvo, željeznice, ekologiju i digitalnu infrastrukturu. Značajan vjetar u leđa, oko 383 miliona eura, stiže i kroz evropski Plan rasta za Zapadni Balkan, koji kombinuje povoljne kredite i bespovratne grantove. Iz Vlade uvjeravaju da će redovni tekući prihodi i dalje bez problema pokrivati plate, penzije i tekuću administraciju, uz očekivanje da će inflacija padati, bez uvođenja novih nameta za građane.

Vlada se zadužuje 3,2 milijarde: Dug će rasti brže od ekonomije

Život na građevinskoj struji: Frižideri i klime rade na rizik! Prava drama odvija se na crnogorskom primorju u desetinama novih zgrada, gdje su se stanari – pritisnuti visokim kirijama i željom za sopstvenim krovom nad glavom – morali useliti na sopstvenu odgovornost, i to bez obezbijeđene stabilne energetske mreže! Umjesto urednog napajanja, u ovim objektima se koristi privremena, takozvana građevinska struja koja apsolutno nije projektovana za masovno stanovanje. Korijen problema leži u prenaseljenosti dijelova primorskih gradova i nemogućnosti da se, bez izgradnje potpuno novih trafostanica, priključe dodatni potrošači. Kako ovaj segment često izostane u kupoprodajnim ugovorima jer se zvanične dozvole za legalan priključak ne mogu dobiti, dio očajnih stanara prinuđen je da preuzme ključeve i useli se u nedovršene uslove. Posljedice su svakodnevni apsurd i ozbiljan rizik po imovinu: · Riskantni kućni aparati: Dok jedni na sopstvenu odgovornost rizikuju i pale mašine za veš i frižidere, drugi žive u konstantnom strahu i ne smiju ni da uključe klimu jer mreža u startu prijeti da klecne. · Prijetnja od kolapsa: Preopterećenje sistema na paklenim ljetnjim temperaturama vodi ka svakodnevnom ispadanju osigurača, nestancima struje i direktnoj opasnosti po kućne instalacije i skupe aparate. Uz sve to, stanari su upozoreni da niko ne preuzima odgovornost ukoliko dođe do kvara aparata. Izbor je težak – plaćati paprene kirije ili rizikovati sa "divljom" strujom u sopstvenom stanu. Vrijeme je da nadležni i investitori konačno polože račune kupcima npvih stanova, jer instalacije u njima pucaju po šavovima!

Život na građevinskoj struji: Frižideri i klime rade na rizik!

Žabljak i Šavnik: 48 zabrana gradnje i 6 rješenja o rušenju Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine sprovelo je pojačane inspekcijske kontrole na Žabljaku i u Komarnici (Šavnik), na osnovu orto-foto snimaka iz 2025. godine. Najvažniji detalji akcije: · Kontrolisano 54 objekta u protekle dvije sedmice. · 48 rješenja o zabrani radova za objekte bez validne dokumentacije. · 6 rješenja o rušenju za objekte koji uopšte ne postoje na orto-foto snimku iz 2025. godine. · U saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala Uprave policije, protiv svih nelegalnih graditelja biće podnesene krivične prijave · Nastavak radova nakon zabrane vodi direktno u prinudno rušenje. Apsolutna nulta tolerancija na divlju gradnju se nastavlja, a akcije terenskih kontrola biće intenzivirane i u narednom periodu.

Žabljak i Šavnik: 48 zabrana gradnje i 6 rješenja o rušenju

Dodatni upis studenata Vlada Crne Gore donijela je odluku kojom se odobrava dodatni upis studenata u prvu godinu osnovnih studija na Ekonomskom i Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore koji se finansira iz državnog budžeta. Ukupno je odobren upis za 87 novih studenata, a raspodjela po fakultetima i studijskim programima iznosi: 1. Ekonomski fakultet (ukupno 58 mjesta) • Ekonomija: 38 studenata • Menadžment: 10 studenata • Menadžment (Bijelo Polje): 10 studenata 2. Medicinski fakultet (ukupno 29 mjesta) • Medicina: 4 studenta • Farmacija: 10 studenata • Visoka medicinska škola: 5 studenata • Primijenjena fizioterapija: 10 studenata

Dodatni upis studenata

Mlijeko se kuva

Kako da vam mlijeko ne pokipi

Ruka koja drži daljinski i mijenja tv kanale

Zašto se turske serije gledaju

Brod koji je potonuo

Santa leda koja je 1000 godina vrebala Titanik

Put Berane - Rožaje: Kada Kinezi, Turci i Evropa ukrste krampove i preko 53 miliona eura Evo kako se pravi put ka "evropskom snu" na sjeveru Crne Gore – uz malo kineske efikasnosti, turske građevinske čvrstine i evropskih para! Presječena je vrpca ili je poptipasn ugovor sa pravim "Dream Team-om" međunarodne građevine: kineskim gigantom Xingtai Road and Bridge Construction Group i turskim majstorima asfalta Makimsan Asfalt Taahhüt İnşaat. Više od 53,6 miliona eura investicije koja bi konačno trebala da otkloni onaj osjećaj straha sa dionice od Berana do Rožaja. Šta nas čeka na 30 kilometara gradilišta Ovaj projekat, koji finansiraju Evropska investiciona banka i budžet države, donosi ozbiljni remont: - Nema više stiskanja volana kada vam u susret ide šleper! - Sanacija mostova i izgradnja novih potpornih zidova konačno će zaustaviti odrone i brige vozača. Kada se kreće Kinezi i Turci ne gube vrijeme, ali se poštuje turistička sezona. Mašine i krampovi zvanično pale motore nakon što se završi ljetnja sezona, a rok za završetak ovog građevinskog maratona je tri godine.

Put Berane – Rožaje: Kada Kinezi, Turci i Evropa ukrste krampove i preko 53 miliona eura

Crna Gora ima 4 stranog gosta po stanovniku Crna Gora je tokom 2025. godine zabilježila oko 4,1 dolazak stranih turista na svakog stanovnika, čime se, prema uporedivim podacima, svrstala na visoko četvrto mjesto u Evropi po intenzitetu međunarodnog turističkog prometa. Ispred nas nalaze se samo Malta, Island i Hrvatska, dok su iza Crne Gore ostale tradicionalno moćne turističke destinacije poput Austrije, Grčke, Španije i Portugala. Ukupan broj dolazaka, uključujući i domaće goste, iznosio je 2.728.564, dok je u našoj zemlji ostvareno ukupno 15,37 miliona noćenja. Ko nam najčešće dolazi? Glavni oslonac inostranog turističkog prometa i ove godine su gosti iz regiona i istočne Evrope: • Srbija – 23,4 odsto noćenja • Rusija – 16,4 odsto • Bosna i Hercegovina – 8,1 odsto • Njemačka – 4,6 odsto • Turska i Ukrajina – po 4,3 odsto

Crna Gora ima 4 stranog gosta po stanovniku

Da li podstanar poslije 10 godina stanovanja u stanu stiče pravo vlasništva? U razgovorima o nekretninama i podstanarskom stažu u Crnoj Gori često se može čuti stari mit da ukoliko neko provede određeni broj godina – najčešće se pominje decenija – u tuđem stanu kao podstanar, automatski stiče nekakvo „stanarsko pravo“ ili pravo na tu nekretninu. Vrijeme je da se ova pravna zabluda konačno raščisti: Ne, nakon 10 godina (pa makar bilo i 30) podstanar ne stiče stanarsko pravo niti vlasništvo nad stanom u privatnoj svojini. Otkud ova zabuna? Ovakvo razmišljanje je klasično nasljeđe iz vremena socijalizma i bivše Jugoslavije. U sistemu društvene svojine, građani su bili nosioci takozvanog „stanarskog prava“ na državnim stanovima, koje je pod određenim uslovima omogućavalo dugoročno korišćenje, pa čak i kasniji otkup tih stanova po povoljnim uslovima. Šta kaže važeći zakon? • Stanar je korisnik tuđe imovine. • Protekom vremena ne mijenja se vlasnička struktura stana. Vlasnik ostaje isključivo lice čije je ime upisano u katastar nepokretnosti. • Ni najduži zakup ne može prerasti u svojinu bez kupoprodajnog ugovora, poklona, nasljedstva ili drugog zakonom predviđenog pravnog osnova. Jedina prava koja podstanar ima jesu ona definisana ugovorom o zakupu (poput prava na neprikosnovenost i mirno korišćenje stanovanja za vrijeme trajanja ugovora), ali ni u kom slučaju ne može steći pravo svojine nad tuđim zidovima samo zato što u njima redovno izmiruje stanarinu.

Da li podstanar poslije 10 godina stanovanja u stanu stiče pravo vlasništva?

Produžen rok za legalizaciju objekata! Skupština je danas usvojila izmjene Zakona o legalizaciji bespravnih objekata - zvanično je produžen rok za još godinu dana. Vlasnicima se ostavlja dodatnih godinu dana za upis objekata u katastaraku evidenciju. Kao obrazloženje se navodi da veliki broj građana nije bio u mogućnosti da započne postupak, zbog objektivnih razloga i okolnosti, administrativnih i pravnih prepreka.

Produžen rok za legalizaciju objekata!

Budva više nije naša? Dok primorci plove, stranci preuzimaju ključeve obale Budvanska rivijera i Kotor sve više liče na međunarodnu trpezu. Ugostiteljski objekti, restorani, ali i one nezaobilazne ćevabdžinice i burekdžinice, sve češće su u rukama investitora i zakupaca iz Turske. „Ostalo nas je dvoje ili troje, najviše četvoro Budvana koji drže restorane, ostali su ili prodali ili dali u zakup. Sve ostalo drže Turci. Ovi mladi odu na brod, otisnu se i nema ih po nekoliko mjeseci ili godina. Ovdje svaka stopa zlata vrijedi. Nikad ne bih prodao djedovinu i budućnost moje djece“, priča za Plus portal Krsto, starosjedilac čija porodica je ovdje vjekovima. On dodaje i zanimljivu anegdotu o tome kako se nekada gledalo na imovinu: „Moj djed kad je dijelio imovinu, moj otac je tražio obalu. U to vrijeme obala nije imala nikakvu vrijednost. Ako si imao imanje i kuću gore u brdu, bio si bogat. Svi su se čudili šta moj otac traži - šta ima dolje? Samo nebo, more i kamen. Još tad je moj pokojni otac imao viziju koliko će jednog dana vrijediti taj kamen i to more“, prisjeća se Krsto. On dodaje da je njegova djedovina danas postala meta za investiture. Dok primorje mijenja vlasnike, ostaje nam da se pitamo: hoće li u toj novoj, međunarodnoj Budvi i Kotoru, biti mjesta za one koji su taj kamen prvi zavoljeli?

Budva više nije naša? Dok primorci plove, stranci preuzimaju ključeve obale

Spasili smo kornjače u okeanu, ali smo upropastili čistu košulju Borba sa čepom od kisjelog mlijeka Dobrodošli u eru "privezanih čepova" - ekološku inovaciju koja je stvorena da spasi okeane, ali koja usput kida naše živce. Doručkujete ukusno pecivo, otvarate flašicu jogurta i pokušavate da se oslobodite čepa koji je vezan za bocu. Gledate u čep, pokušavate da ga savijete unazad da vam ne smeta dok pijete ali vas on bocka u nos dok pijete. "Ko je ovo izmislio? Sve je poteklo iz Evropske unije. U pitanju je Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu koja je usvojena još 2019. godine, a čija je primjena u vezi sa čepovima postala obavezna za sve proizvođače na teritoriji EU od jula 2024. godine. Koji je razlog? Razlog je, vjerovali ili ne, borba protiv plastičnog otpada na plažama i u morima. Evo šta su istraživanja pokazala: 1. Čepovi od flaša su jedan od najčešćih predmeta koje su volonteri pronalazili tokom akcija čišćenja plaža širom Evrope. 2. Kada ljudi piju napitak u pokretu, čep često završi na zemlji, dok flaša završi u kanti. Zbog svoje veličine i oblika, čepovi su se teško reciklirali, lako su se gubili u prirodi i često završavali u moru, gdje ih životinje zamijene za hranu. 3. Logika EU je bila sljedeća: Ako čep ostane vezan za flašu, velika je šansa da će korisnik zajedno sa flašom ubaciti i čep u kantu za reciklažu. Tako da, dok ti taj čep udara u nos i dok brišeš jogurt sa stola, sjeti se da je to "žrtva" za spas morskih kornjača – koliko god nam to u tom trenutku, dok smo iznervirani i flekavi, zvučalo kao slaba utjeha! . . . . #Drustvo #Zanimljivosti #Humor #KisjeloMlijeko #Ekologija #Svakodnevica #Balkan #Komedija

Spasili smo kornjače u okeanu, ali smo upropastili čistu košulju

Investiciona matematika: Zašto pad od 50 odsto nije isto što i rast od 50 odsto? Jedna od ključnih lekcija koju svaki mali investitor mora savladati jeste da pad i oporavak nijesu ista računica. Ako ulaganje padne 10 odsto, potrebno je oko 11 odsto rasta da se vratite na početak. Međutim, nakon pada od 30 odsto treba vam 43 odsto, a nakon pada od 50 odsto – čitavih 100 odsto rasta. U takvim situacijama gubitak prestaje biti „privremena korekcija“ i postaje dugoročno zarobljavanje kapitala. Najčešća početnička zamka: Kupovina „jer je mnogo palo“ Kupovina dionica ili fondova samo zato što je cijena drastično pala jedna je od najčešćih grešaka. Niska cijena sama po sebi nije prilika. Kada kupite nešto što je već palo 70 odsto, ulazite u rizičnu priču u kojoj vam treba preko 230 odsto rasta samo da biste bili na „nuli“ – bez ikakve garancije da će se to ikada desiti. Na kraju, nije problem biti u minusu; problem je držati lošu investiciju samo zato što ne želite da priznate grešku.

Investiciona matematika: Zašto pad od 50 odsto nije isto što i rast od 50 odsto?

Ko je džabe krečio: Od diploma koje skupljaju prašinu do zanatlija koji drže monopol Profesori književnosti, sociolozi, politikolozi, istoričari umetnosti i slične humanističke discipline koje proizvode kadar za biroe rada, a ne za realnu ekonomiju. Četiri ili pet godina studiranja, stotine položenih ispita, čitanje literature i pisanje radova. Dok oni znaju napamet sve tokove renesanse ili sociološke teorije 19. vijeka, vodoinstalater ili keramičar sa osnovnom školom i tri meseca kursa zarađuje tri puta više i ne može da postigne sve poslove. Ko je višak -birokratski kadar • Svi oni ekonomski i pravni tehničari iz srednjih škola čije su klupe uvijek najpopunjenije, a tržište odavno prezasićeno. • Administrativnih radnika ima na svakom ćošku. Sistem ih štanca na hiljade svake godine, iako nam fale zanatlije, negovatelji, dobri majstori i ljudi sa praktičnim vještinama. Tržište rada danas ne pita šta si završio, nego šta znaš da radiš. Poslodavci u privatnom sektoru ne daju povišicu zato što imaš uokvirena tri master rada na zidu, već zato što znaš da riješiš problem, ili prodaš proizvod.

Ko je džabe krečio: Od diploma koje skupljaju prašinu do zanatlija koji drže monopol

Za pola mjeseca napisano skoro 1,8 miliona eura kazni Neregistrovani smještaj državu košta milione: Inspekcije pojačavaju kontrole širom Crne Gore Crnogorske inspekcije u punom su zamahu – od početka ljetnje sezone "sivi" poslodavci i izdavaoci smještaja kažnjeni su sa čak 2,5 miliona eura, od čega je skoro 1,8 miliona izrečeno samo u prvoj polovini jula. U akciji učestvuje šest ključnih inspekcija (sanitarna, turistička, tržišna, rada, poreska i bezbjednost hrane), uz asistenciju policije i lokalnih službi. Glavne mete inspekcija: • Nelegalni smještaj: Ovo je označen kao "problem broj jedan". Neprijavljivanje gostiju državni budžet godišnje košta milione eura. • Suzbijanje nelegalnog prometa nekretnina: Na zahtjev Udruženja agencija za nekretnine, kreće se u suzbijanje nelegalnog posredovanja. • Bezbjednost hrane: Posebno se ističe akcija u Plavu, gdje su, zbog sumnje na nelegalno klanje životinja i promet mesa, reagovale veterinarska i poreska inspekcija uz asistenciju policije. Zašto je ovo važno? Dok Vlada pokušava da "disciplinuje" tržište, uporedo najavljuje da će se u narednom periodu uključiti i druge inspekcije, što znači da će kontrole na terenu biti još češće.

Za pola mjeseca napisano skoro 1,8 miliona eura kazni

Kad od jednog ručka ostane i za doručak. A šta ostane od socijale Jedno su tabele, a drugo je stvarni život u kojem svaka domaćica u Crnoj Gori zna šta znači ona narodna „od ničega napravi nešto“. Na ovim ciframa se uči visoka škola preživljavanja – ovdje se od jednog skromnog ručka, uz malo vode i začina, sjutradan „izmišlja“ i doručak. Pa, ako su danas bile skupe šnicle za ručak, sjutra se mijesi jeftini, a ukusni zeljanik. Koliko iznosi socijala u Crnoj Gori: • Pojedinac: 99,97 eura (manje od 3,30 eura dnevno za tri obroka, higijenu i račune) • Dvočlana porodica: 120,04 eura • Tročlana porodica: 144,11 eura • Četvoročlana porodica: 170,11 eura • Petočlana i brojnija porodica: 190,10 eura (gdje god se okreneš, preko pet usta dijeli manje od 200 eura) Zato ove cifre nisu samo statistika, već mađioničarski trik koji hiljade naših domaćica izvodi svakog prvog u mjesecu. Jer, na ovom meniju nema mjesta za želje.

Kad od jednog ručka ostane i za doručak. A šta ostane od socijale

Bijelo Polje: Ko sve traži koru hljeba u narodnoj kuhinji Dok se političari hvale da građani bolje žive, pravo lice svakodnevice najbolje se vidi na vratima narodnih kuhinja. A situacija na terenu pokazuje da potrebe za toplim obrokom ne jenjavaju. U Bijelom Polju dvije kuhinje nose najveći teret: Narodna kuhinja „Mileva Vojvodić“ (pri Crkvenoj opštini Bijelo Polje) dnevno izbaci oko 120 toplih obroka, dok se na godišnjem nivou ispeče i pripremi između 20.000 i 30.000 obroka. Broj redovnih korisnika kreće se između 85 i 100, a humanitarni paketi i jednokratna pomoć redovno stižu i do najudaljenijih bjelopoljskih sela. Narodna kuhinja „Obrok za sve“ (pri Islamskoj zajednici – Džemat Potkrajci) sprema do 80 obroka dnevno, zavisno od toga kakve su potrebe na terenu. Pored njih, nezaobilazan oslonac u gradu je i humani fond Hilal, koji mjesečno podijeli pakete hrane za oko 50 ugroženih porodica. Pravo na ovu vrstu pomoći imaju korisnici materijalnog obezbjeđenja, oni koji primaju dodatak za njegu i pomoć, lica sa penzijama manjim od minimalne zarade, kao i samohrani roditelji, osobe sa invaliditetom i beskućnici, a obroci se preuzimaju svakog dana.

Bijelo Polje: Ko sve traži koru hljeba u narodnoj kuhinji

Pregled i sertifikacija prskalica i atomizera trenutno potpuno besplatni Uprava za bezbjednost hrane uvela je redovne preglede uređaja za primjenu pesticida (prskalica i atomizera), a najljepša vijest za naše domaćine je da je sertifikacija trenutno potpuno besplatna zahvaljujući državnoj podršci! Evo najvažnijih detalja koje treba da znate: • Šta se provjerava? Tehnička ispravnost i funkcionalnost uređaja, kako bismo sačuvali zdravlje, prirodu i zaštitili usjeve. • Koliko važi sertifikat? Za starije uređaje sertifikat važi tri godine, dok za potpuno nove uređaje važi pet godina (na osnovu fabričkog sertifikata, bez prvog pregleda). • Obuke za proizvođače: Uprava organizuje i besplatne obuke za sve profesionalne korisnike o pravilnom rukovanju opremom.

Pregled i sertifikacija prskalica i atomizera trenutno potpuno besplatni

Velje brdo: Vlada ostaje pri cijeni od 1.000 eura po kvadratu Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović poručio je da projekt Velje brdo ostaje pristupačan građanima i da će cijena stanova u prvoj fazi iznositi obećanih 1.000 eura po kvadratu. Početak gradnje planiran je za decembar: Izgradnja prvih šest zgrada sa 185 stanova planirana je za decembar ove godine. Radunović ističe da je osnovna ideju projekta da se mladim porodicama i građanima obezbijede stanovi po povoljnijim uslovima. Radunović je ponovio da vlasnici neupisanih bespravnih objekata moraju pokrenuti postupak upisa u katastar najkasnije do 14. avgusta. U suprotnom, suočiće se sa zakonskim posljedicama koje uključuju uklanjanje objekata.

Velje brdo: Vlada ostaje pri cijeni od 1.000 eura po kvadratu

Olujno nevrijeme opustošilo crnogorska imanja: Država najavljuje pomoć poljoprivrednicima Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da su štete koje su poljoprivrednici pretrpjeli tokom nedavnih vremenskih nepogoda ogromne, poručujući da će država, u skladu sa raspoloživim sredstvima, pomoći proizvođačima nakon završene procjene. Odgovarajući na pitanje šta mogu da očekuju gazdinstva koja su pretrpjela udar elementarnih nepogoda, Joković je kazao da kada se prikupe podaci od lokalnih samouprava o tome kolika je šteta bila na kom gazdinstvu, “i kada dobijemo ta sredstva, mi ćemo u onoj mjeri u kojoj je to moguće nadoknaditi štetu poljoprivrednim proizvođačima”, istakao je ministar. “Šteta je velika i vidjećemo šta i kako se može učiniti“, zaključio je Joković.

Olujno nevrijeme opustošilo crnogorska imanja: Država najavljuje pomoć poljoprivrednicima

Svitac u noći: Tamo gdje je nekad treperilo djetinjstvo Naučnici upozoravaju da magija svitaca polako nestaje i da naša djeca možda nikada neće imati priliku da trče po dvorištu i jure ova mala svetlucava bića. A svicima malo treba – samo mir, šuma i malo mraka da bi produžili vrstu. Međutim, istraživači su shvatili nešto poražavajuće: ubija ih naša svjetlost. Ulične svjetiljke, reklame i previše sijalica stvaraju kod njih zabunu i prave im haos u bioritmu. Kako da nađu partnera u noći kad je sve obasjano? Svitci se oslanjaju na svoju čudesnu lampicu kojom dozivaju jedni druge, udvaraju se ali pod našim vještačkim svjetlima, njihov zov jednostavno – se ugasi. Zamislite ljetnje večeri bez tog titrajućeg svjetla. Zar ne bi bilo previše tamno i prazno bez njih?

Svitac u noći: Tamo gdje je nekad treperilo djetinjstvo

Herceg Novi: Koliko vam novca treba za kafu, hranu i plažu Hercegnovska obala i ovog ljeta privlači veliki broj turista. Ukupan broj prijavljenih gostiju u opštini Herceg Novi prema podacima koje je Turistička organizacija obradila je preko 23.000. Ako planirate odmor baš u ovom primorskom gradu, evo kratkog pregleda cijena kako biste lakše isplanirali budžet: Kafa i piće: • Kafa uz more: od 1,40 do 2,50 eura. • Osvježavajuća pića (kafići i restorani): od 2,30 do 3,50 eura. Hrana i obroci: • Doručak: između 6 i 10 eura. • Pica: od 7 do 12 eura. • Dnevni meni (najisplativija opcija za kompletan obrok): od 7,50 do 15 eura. Plažni mobilijar: • Komplet (dvije ležaljke i suncobran): od 15 do 25 eura. • Baldahini (luksuznija opcija): oko 30 eura. Smještaj: • Apartmani uz more: od 80 eura pa naviše po danu. • Smještaj u višim zonama (dalje od mora, ali sa odličnim pogledom na Bokokotorski zaliv): oko 50 eura po danu.

Herceg Novi: Koliko vam novca treba za kafu, hranu i plažu

Iran zaprijetio Bugarskoj zbog američkih „letećih pumpi“ Ono što je trebalo da bude rutinski vojni aranžman u tren oka se pretvorilo u diplomatski usijanu zonu – i to sa Bliskog istoka. Odbor za odbranu bugarskog parlamenta dao je zeleno svjetlo predlogu Vlade koji otvara vrata za privremeno razmještanje američkih aviona-cisterni za dopunu goriva u vazduhu, kao i pripadnika američke vojske u dobro poznatoj vazduhoplovnoj bazi Bezmer. Ovaj potez izazvao je žestoko i beskompromisno upozorenje Irana zvaničnoj Sofiji da ni po cijenu baze ne smije da dozvoli korišćenje sopstvene teritorije za bilo kakve američke vojne operacije. Dok se strasti na relaciji Teheran–Bugarska rasplamsavaju, postavlja se pitanje šta mali balkanski igrači zapravo dobijaju uvlačenjem u igru velikih sila, i da li nam se nova kriza opasno približava pred prag. Jer, kada Iran počne da dijeli packe i upozorenja zbog goriva i aviona-cisterni, jasno je da nebo iznad Evrope postaje sve nemirnije.

Iran zaprijetio Bugarskoj zbog američkih „letećih pumpi“

Kad djetetu kupite prvi hamburger, s boranijom ste završili Nema djeteteta danas koje nije ušlo u magični svijet brzih ukusa – od krckavog čipsa i penušave Koka-kole, preko sočnih i masnih hamburgera, pa sve do apsolutnog hita mlađe generacije: kineskih nudli. Moderne su, „gotove dok trepneš“ i ukusne. Nije ni čudo što su postale glavni izbor za užinu, večeru ili obrok „s nogu“, dok se tradicionalna jela poput boranije, kupusa ili domaćeg variva dočekuju s prevrtanjem očima i zgražavanjem. Šta se zapravo krije u kesici kineskih nudli? Na prvi pogled, nudle izgledaju bezazleno – malo tjestenine koja se prelije vrelom vodom, doda se kesica začina i obrok je spreman. Međutim, hajde da vidimo šta namirnica u toj kesici donosi našem organizmu: • Većina instant nudli se prije pakovanja prži u dubokom ulju kako bi se osušile. Zbog toga imaju visoku koncentraciju loših masti. • One male kesice začina koje daju taj „zarazni“ ukus zapravo su krcate solju i pojačivačima ukusa (poput čuvenog mononatrijum-glutaminata). Samo jedna kesica nudli često može da pokrije ili čak premaši dnevnu preporučenu dozu unosa soli za dijete. • Nudle se prave od bijelog, prerađenog brašna koje je ostalo bez praktično svih vitamina, minerala i biljnih vlakana. One daju brzu energiju, ali vas ne drže sitima, pa se glad brzo vraća. Zašto đeca ne vole kupus i boraniju Kada se djetetovo nepce navikne na ekstremne ukuse – jake začine, vještačke pojačivače ukusa, šećer i so iz brze hrane, čipsa i grickalica – prirodni ukus kuvane boranije, blitve ili kupusa odjednom postaje „bljutav“, „bljak“ i neprivlačan. Šta da se radi Ako kupus i boranija ne prolaze u klasičnom obliku, probajte da ih provučete kroz moderne recepte – recimo, boranija zapečena s malo sira ili kupus salata sa zanimljivim i zdravim prelivom. Potpuno zabranjivanje rijetko kad daje dobre rezultate – obično izaziva samo još veći otpor i skrivanje slatkiša ili brze hrane. Pročitajte djeci ovaj tekst koji ste našli na Plus portalu.

Kad djetetu kupite prvi hamburger, s boranijom ste završili