Plus Portal | Vaš digitalni vodič kroz važne i tačne vijesti

Nikšić: Građanima suve vodovodne cijevi, a izvorišta idu na doboš Stanovnici Nikšića već skoro mjesec dana muku muče sa drastičnim restrikcijama vode koje traju od osam do čak 16 sati dnevno. Uprava za vode raspisala je tender za koncesiju i korišćenje 5,5 litara vode u sekundi sa izvorišta „Vidrovanska voda“ za flaširanje i komercijalnu upotrebu. Ovaj potez potez s pravom je izazavao negodovanje Nikšićana koji pitaju nadležne -zašto se koncesije raspisuju dok česme presušuju?. U situaciji kada ljudi po poladana nemaju vodu u kućama, sasvim je prirodno zapitati se da li je komercijalizacija smjela da bude na listi prije nego što se osigura uredno vodosnabdijevanje za svako domaćinstvo u Nikšiću.

Nikšić: Građanima suve vodovodne cijevi, a izvorišta idu na doboš

Nikšić: Građanima suve vodovodne cijevi, a izvorišta idu na doboš Stanovnici Nikšića već skoro mjesec dana muku muče sa drastičnim…

16/09/2026

Roditelji najavili blokadu vrtića ako vakcinacija ostane obavezan uslov Ispred Ustavnog suda Crne Gore održan je protest roditelja pod sloganom „Djeca imaju pravo na vrtić. Roditelji imaju pravo na izbor“, dok se u sudu paralelno održavala javna rasprava o ustavnosti zakonskog rješenja kojim je vakcinacija uslov za boravak u predškolskim ustanovama. Roditelj Novak Raičković poručio je da će roditelji, ukoliko sud potvrdi mjeru, nastaviti proteste i blokirati vrtiće. „Nije u redu da djecu dijele – vrtići su pravljeni od para svih građana, pa kad ne mogu naša, zašto bi išla druga djeca“, kazao je on. Skup je podržao i dr Samir Kurtćehajić, naglasivši da nije protiv vakcinacije, već protiv spornih mehanizama koji ljudima uskraćuju slobodan izbor. Tokom javne rasprave sudija Snežana Armenko istakla je da se ne dovodi u pitanje značaj imunizacije već ustavnost mjere, dok je Siniša Žunjić postavio pitanje da li je ovakva odluka Vlade srazmjerna i djelotvorna. Okupljeni roditelji poručuju da neće odustati od zahtjeva za ukidanje uslovljavanja i očekuju da Ustavni sud savjesno odgovori na inicijative.

Roditelji najavili blokadu vrtića ako vakcinacija ostane obavezan uslov

Roditelji najavili blokadu vrtića ako vakcinacija ostane obavezan uslov Ispred Ustavnog suda Crne Gore održan je protest roditelja pod sloganom…

16/09/2026

Pažnja: Kuća vaša, a zemlja tuđa? Morate biti vlasnik 1/1 Kupovina ili gradnja kuće na zemljištu koje nije u vašem privatnom vlasništvu 1/1 jedan je od najčešćih i najskupljih pravnih rizika u Crnoj Gori. Stručnjaci upozoravaju da objekat bez čiste parcele gubi drastično na vrijednosti, a vlasnike lako može uvesti u višegodišnje lavirinte pred katastrom i sudovima. Nerijetko se u praksi sreće situacija da je neko formalni vlasnik kuće ili vikendice, ali da se zemljište pod njom i oko nje i dalje vodi kao "državna svojina", "pravo korišćenja" ili se nalazi u suvlasništvu trećih lica. Koji su najveći rizici? • Drastičan pad tržišne vrijednosti: Kuća koja nema riješeno vlasništvo nad zemljištem može izgubiti i od 30 do 50 odsto svoje realne tržišne vrijednosti. • Nemogućnost dobijanja kredita i hipoteke: Ako planirate da prodate kuću kupcu ili želite da iskoristite nekretninu kao hipoteku za biznis ili dogradnju — banka će vas najvjerovatnije odbiti. Bankarski sektor u Crnoj Gori zahtijeva isključivo čisto vlasništvo 1/1 nad parcelom i objektom kako bi hipoteka imala punu pravnu snagu. • Zastoji u legalizaciji i građevinskim dozvolama: Bilo kakva rekonstrukcija, nadogradnja ili dobijanje dozvola nemogući su bez čistih papira i saglasnosti vlasnika zemljišta. • Rizik od dugotrajnih sudskih sporova: Rješavanje pitanja prelaska iz "prava korišćenja" u "pravo svojine" ili sporenje oko suvlasničkih dijelova sa starim vlasnicima i državom često dovodi do dugotrajnih i skupih sudskih postupaka. Dok se spor ne okonča, imovina ostaje blokirana za bilo kakav promet. Savjet za kupce i prodavce: Prije ulaska u bilo kakav kupoprodajni ugovor, obavezno izvadite svjež List nepokretnosti (LN). Idealno stanje jeste kada se u rubrici vlasnika i za parcelu i za objekte nalazi isto lice, sa obimom prava 1/1, bez upisanih tereta i ograničenja.

Pažnja: Kuća vaša, a zemlja tuđa? Morate biti vlasnik 1/1

Pažnja: Kuća vaša, a zemlja tuđa? Morate biti vlasnik 1/1 Kupovina ili gradnja kuće na zemljištu koje nije u vašem…

15/09/2026

Struja u Evropi skuplja, u Crnoj Gori netaknuta još od 2019. godine. Rekordna potrošnja struje, ali računi pod kontrolom Iako su evropsko tržište potresli izazovi, EPCG drži cijenu aktivne energije za domaćinstva netaknutom još od 2019. godine, dok broj potrošača i disciplina rastu. • Više redovnih platiša: Udio onih koji redovno izmiruju obaveze skočio je sa 53,5% na 62,1% (preko 257 hiljada domaćinstava). • Više novca za popuste: Samo do jula ove godine izdvojeno je oko 4 miliona eura za popuste, nadmašujući čitavu 2019. godinu (3,6 miliona). Uz skoro 18% više potrošača nego prije sedam godina, EPCG je teret energetske krize preuzela na sebe, čuvajući budžet građana.

Struja u Evropi skuplja, u Crnoj Gori netaknuta još od 2019. godine. Rekordna potrošnja struje, ali računi pod kontrolom

Kolašin: Ulcinjski pijesak gradi fudbalski stadion: Primorski pijesak na snijegu Opština Kolašin dobiće na poklon, 1.500 kubnih metara pijeska direktno sa ušća Bojane, koji će im stići potpuno besplatno da utaba put budućem fudbalskom stadionu. Vlada je aminovala ovaj aranžman vrijedan preko 54.000 eura, jer je procijenjeno da svako ovo ulcinjsko zrno pijeska vrijedi 36,38 eura. Navodno, takav materijal – idealan kao tamponski sloj prije nego što se baci trava – ne može da se nađe ni pod razno na sjeveru, pa su morali da potegnu sve do Ade Bojane da bi teren na 900 metara nadmorske visine zamirisao na primorsku so. Dok čekamo da prve kiše i snijeg testiraju kako se ulcinjski sediment snalazi u minusima pod Bjelasicom, ostaje nam samo da vidimo kako će Kolašin da gradi Premijer ligu.

Kolašin: Ulcinjski pijesak gradi fudbalski stadion: Primorski pijesak na snijegu

Sudar administracije i tri oraha: Đalovića pećina opet dobija šansu Jedna od najvažnijih turističkih priča sjevera Crne Gore mogla bi konačno da dobije završnicu i to u srijedu, 16. Septembra. Bijelo Polje biće domaćin sastanaka posvećenih nastavku radova na uređenju Đalovića pećine, a inicijativu je pokrenula resorna ministarka javnih radova, Majda Adžović. Iako tačna lokacija i satnica samih susreta još uvijek nijesu zvanično saopšteni, iz Ministarstva poručuju da je glavni cilj jasan: prekinuti višegodišnji zastoj i povući konkretne poteze kako bi se ovaj velelepni turistički biser priveo namjeni. Ono što ovu rundu pregovora čini posebno zanimljivom jeste odluka da vrata budu širom otvorena za medije. Najava susreta dolazi u jeku prave institucionalne bura i javnih prepucavanja na relaciji Vlada – Opština, u čijem su centru ni manje ni više nego – tri oraha. Naime, spor oko eksproprijacije ovog drveća na trasi budućeg dalekovoda podigao je tenzije, dok su se ministarstvo i lokalna uprava uzajamno optuživali za kočenje projekta i administrativnu tromost.

Sudar administracije i tri oraha: Đalovića pećina opet dobija šansu

Sudar administracije i tri oraha: Đalovića pećina opet dobija šansu Jedna od najvažnijih turističkih priča sjevera Crne Gore mogla bi konačno da dobije završnicu i to u srijedu, 16. Septembra. Bijelo Polje biće domaćin sastanaka posvećenih nastavku radova na uređenju Đalovića pećine, a inicijativu je pokrenula resorna ministarka javnih radova, Majda Adžović. Iako tačna lokacija i satnica samih susreta još uvijek nijesu zvanično saopšteni, iz Ministarstva poručuju da je glavni cilj jasan: prekinuti višegodišnji zastoj i povući konkretne poteze kako bi se ovaj velelepni turistički biser priveo namjeni. Ono što ovu rundu pregovora čini posebno zanimljivom jeste odluka da vrata budu širom otvorena za medije. Najava susreta dolazi u jeku prave institucionalne bura i javnih prepucavanja na relaciji Vlada – Opština, u čijem su centru ni manje ni više nego – tri oraha. Naime, spor oko eksproprijacije ovog drveća na trasi budućeg dalekovoda podigao je tenzije, dok su se ministarstvo i lokalna uprava uzajamno optuživali za kočenje projekta i administrativnu tromost.

Sudar administracije i tri oraha: Đalovića pećina opet dobija šansu

Bijelo Polje: Zavjesa je spuštena, svjetla ugašena, ali pozornica i dalje glumi, pjeva, recituje pa čak i kad utihnu aplauzi Bijelo Polje tokom ljetnjih mjeseci ne miruje. Od prvih majskih dana pa sve do oktobarske jeseni, grad se pretvara u svojevrsnu pozornicu pod otvorenim nebom, gdje se tradicija susreće sa savremenim stvaralaštvom. Bogat program obuhvata brojne manifestacije: • Noć muzeja • Festival folklora • White Field Fusion Festival • Festival dramskih amatera • Otvoreni bioskop – Film ljetnje noći • Manifestacija „Ljeto u mom gradu“ • Manifestacija „Bjelopoljski salon“ • Dani meda Ovi događaji pažljivo njeguju nasljeđe kroz izložbe starih zanata, tradicionalnu muziku i običaje, istovremeno dajući prostor mladim umjetnicima da grad predstave kroz moderne forme izražavanja. Činjenica da ovako bogat kalendar traje skoro pola godine s pravom svrstava Bijelo Polje u sam vrh kulturnih centara u zemlji.

Bijelo Polje: Zavjesa je spuštena, svjetla ugašena, ali pozornica i dalje glumi, pjeva, recituje pa čak i kad utihnu aplauzi

Deficit nije u Fondu PIO, već u novčanicima penzionera Priča o višemilionskom deficitu Fonda PIO služi uglavnom za skretanje pažnje sa mnogo ozbiljnijeg problema – niskih primanja, pada njihove realne vrijednosti i krajnje neizvjesnosti budućih penzija, poručuju iz NVO Udruženje penzionera „Za dostojanstven život čovjeka“. Iako se manjak Fonda za prvih sedam mjeseci procjenjuje na oko 253 miliona, a do kraja godine bi mogao premašiti 400 miliona eura, iz Udruženja ističu da je riječ o zakonskim transferima iz državnog budžeta, a ne o klasičnom deficitu. Penzije nisu ugrožene, ali se smanjenjem doprinosa sa 20,5% na 10% prešlo na model u kojem doprinosi pokrivaju manje od polovine potreba Fonda. Glavni problem je što troškovi života rastu brže od primanja: • Minimalna penzija za oko 65.000 korisnika pala je na realnu kupovnu moć od oko 300 eura. • Čak 70% penzionera (oko 82.000 njih) prima iznos do visine prosječne penzije. • Budućnost sadašnjih radnika je upitna jer tokom radnog vijeka izdvajaju upola manji procenat doprinosa, što ugrožava visinu budućih primanja. Penzioneri zaključuju da deficit ne postoji u Fondu PIO, već u novčanicima građana i razumijevanju nadležnih institucija koje ostaju nijeme na ove probleme. Udruženje upozorava i na nesigurnu budućnost onih koji tek treba da odu u penziju, naglašavajući da sadašnji zaposleni tokom radnog vijeka izdvajaju upola manji procenat doprinosa, što postavlja ozbiljno pitanje održivosti sistema i visine budućih primanja.

Deficit nije u Fondu PIO, već u novčanicima penzionera

Konobari otkrili ko lakše otvara novčanik: Ko je cicija na bakšišu, a ko široke ruke? Ništa ne otkriva ljudski karakter tako brzo i precizno kao trenutak kada na sto stigne račun. Dok jedni bez gledanja ostavljaju novčanice, drugi pedantno prebrojavaju i najsitnije kovanice. Pitali smo iskusne ugostitelje koji svakodnevno gledaju ovaj scenario: Ko je na bakšišu zaista široke ruke, a ko nosi titulu najveće cicije? Muško dokazivanje i ženska praktičnost Jedno od najčešćih zapažanja konobara je da muškarci u prosjeku ostavljaju napojnice češće i u većim iznosima. „Kada su u čisto muškom društvu, kod muškarca proradi potreba za dokazivanjem statusa, pa bakšiš zna biti veliki. Posebno kada muškarac plaća račun za čitavu ekipu ili izvede djevojku. S druge strane, žene uglavnom plaćaju tačan iznos ili ostavljaju sitniji kusur od 20 ili 30 centi. Nije u pitanju škrtost, već žene jednostavno nemaju potrebu da ostave lažni utisak novcem, već gledaju praktičnost i da im u novčaniku ostane više“, kaže za Plus portal jedan od konobara sa sjevera koji tokom sezone radi u Ulcinju. Posebna priča je mlađa generacija. „A oni nemaju tu kulturu i naviku da ostave bakšiš. Naruče jednu produženu sa mlijekom ili kisjelu, kanate to po jedno dva sata i odu a da ne ostave ni cent“, iskren je naš sagovornik i dodaje da najmanji bakšiš ostavaljaju oni koji imaju najviše para. “Ti sa najskupljom odjećom i autoimobilima čekaju da im se vrati sve do poslednjeg centa, dok nam radnici koji rade na građevini, taksisti, ribari uvijek ostave lijep bakšiš. Znaju oni težinu ovog posla, zaključuje naš sagovornik dok žurno odlazi da se odazove na ono čuveno: „Konobar!“.

Konobari otkrili ko lakše otvara novčanik: Ko je cicija na bakšišu, a ko široke ruke?

Direktno iz restoranske kuhinje: Koje naše navike najviše ljute konobare Konobari, ljudi koje jedva i primjećujemo. Za koje ponekad nemamo osjećaj da rade težak i naporan posao koji podrazumijeva dugo stajanje, osmjehivanje, ljubaznost. Oni su ti koji istrpe naše često zivkanje i negodovanje jer nam je vruće ili hladno ili nam nije jelo po meraku. Pitali smo jednog iskusnog konobara šta je to što ga najviše izbaci iz kolosjeka dok šeta između stolova sa ajncerom u ruci. „Ne znam šta bih, a šta ti misliš?“ Prva i ubjedljivo najčešća situacija jeste trenutak kada gost sjedne, pozove konobara i tek tada - počne da razmišlja. „Najviše mi idu na živce oni gosti koji ne znaju jesu li žedni ili gladni. Zove me da priđem, ja dođem, a on tek onda vaga: ’E ne znam šta bih. Ništa mi se ne pije, a nemam ni apetita. Popio sam jutros jednu kod kuće, pa na poslu neki sok, pa onda još jednu kratku...’ I dok ja tako čamim i čekam da senat donese odluku, car samo izvali: ’A šta ti misliš, šta bih mogao popiti?’ Brate, ne znam, samo naruči nešto!“, kroz smijeh priča naš sagovornik. Porodični ručak ili drama u tri čina Posebna kategorija gostiju nad kojom konobari prevrću očima jesu roditelji sa djecom i njihove gastronomske debate usred prepunog restorana. „Djeca su tek posebna priča, odnosno roditelji sa njima. Mališan hoće picu, a onda na scenu stupa majka koja kreće u obračun: ’Kakva pica, jeo si je juče! Dragane, jutros ništa u usta stavio nije, a hoće picu. Uzmi jadan parče mesa... Donesite vi nama jednu šniclu ili... imate li neku čorbu sa mesom?’ Dijete, naravno, pada u trans, baca se i batrga po stolici, plače iz glasa. Onda se uključuje i otac sa čuvenom rečenicom: ’Pusti ga više, neka jede šta hoće!’ Nakon pet minuta vaspitne drame u restoranu, majka diže ruke, a mi na kraju donosimo - picu, a svi mi u restoranu već znamo da će biti kako dijete kaže“, zaključuje konobar dok odlazi da posluži sljedeći sto. Sljedeći put kada sjednete u kafić, prelistajte meni prije nego što mahnete konobaru - poštedjećete ga bar jedne dnevne analize vašeg unosa tečnosti od ranog jutra!

Direktno iz restoranske kuhinje: Koje naše navike najviše ljute konobare

Svitac u noći: Tamo gdje je nekad treperilo djetinjstvo Naučnici upozoravaju da magija svitaca polako nestaje i da naša djeca možda nikada neće imati priliku da trče po dvorištu i jure ova mala svetlucava bića. A svicima malo treba – samo mir, šuma i malo mraka da bi produžili vrstu. Međutim, istraživači su shvatili nešto poražavajuće: ubija ih naša svjetlost. Ulične svjetiljke, reklame i previše sijalica stvaraju kod njih zabunu i prave im haos u bioritmu. Kako da nađu partnera u noći kad je sve obasjano? Svitci se oslanjaju na svoju čudesnu lampicu kojom dozivaju jedni druge, udvaraju se ali pod našim vještačkim svjetlima, njihov zov jednostavno – se ugasi. Zamislite ljetnje večeri bez tog titrajućeg svjetla. Zar ne bi bilo previše tamno i prazno bez njih?

Svitac u noći: Tamo gdje je nekad treperilo djetinjstvo

Cigarete ponovo poskupljuju: Akcize na cigarete rastu dva puta godišnje sve do kraja 2028. Građane u Crnoj Gori od 14. septembra očekuje novo poskupljenje duvanskih proizvoda, pošto će cijene tri vrste cigareta brenda „Karelia“ biti uvećane za deset centi po paklici. Nove cijene odnosiće se na „Karelia Blue 100s“, „Karelia White 100s“ i „Karelia Yellow 100s“, čija će cijena umjesto dosadašnjih 3,20 eura iznositi 3,30 eura po paklici. Ovo poskupljenje usljedilo je nakon januarskog talasa korekcija cijena. Rast cijena direktno je povezan sa novim akciznim kalendarom čija je primjena počela 1. januara 2026. godine, prema kojem akcize na cigarete rastu dva puta godišnje sve do kraja 2028. godine. Stabilizacija cijena duvanskih proizvoda u narednom periodu nije izvijesna, a kroz ovakvu akciznu politiku nastoji se dugoročno uticati na smanjenje potrošnje.

Cigarete ponovo poskupljuju: Akcize na cigarete rastu dva puta godišnje sve do kraja 2028.

Manje gužve u Kliničkom centru: Plan Vlade predviđa veći teret za opšte bolnice Potpredsjednica Vlade za zdravstvo i socijalno staranje Jelena Borovinić Bojović najavila je detaljno mapiranje zdravstvenog sistema, bolje povezivanje ustanova. Jedan od najvećih izazova za građane ostaju liste čekanja. „Imamo Klinički centar, koji je zaista veoma opterećen i u kojem imamo najveći priliv pacijenata. Međutim, mislim da i sekundarni centri, odnosno sekundarne bolnice, takođe treba i mogu da preuzmu veliki broj pregleda i da na taj način, što je brže moguće, smanjimo liste čekanja. Fokus treba staviti i na druge zdravstvene ustanove, a ne samo na Klinički centar“, navela je Borovinić Bojović. Planirano mapiranje sistema trebalo bi precizno da pokaže gdje postoje gubici u kadrovima, opremi, infrastrukturi ili uslugama.

Manje gužve u Kliničkom centru: Plan Vlade predviđa veći teret za opšte bolnice

Odluka Vlade treba da spriječi nestašicu peleta pred grejnu sezonu: Drva za preradu ostaju kod kuće Osnovni cilj ove mjere jeste da se obezbijedi dovoljno sirovine za domaću proizvodnju peleta i građanima obezbijedi sigurno snabdijevanje po povoljnijim cijenama pred predstojeću grejnu sezonu. Izvršna vlast ističe da će se donošenjem ove odluke konačno stvoriti uslovi da se osnovna sirovina prerađuje unutar Crne Gore, umjesto što se izvozi u sirovom stanju, čime se podstiče izvoz proizvoda sa većom dodatom vrijednošću.

Odluka Vlade treba da spriječi nestašicu peleta pred grejnu sezonu: Drva za preradu ostaju kod kuće

Odluka Vlade treba da spriječi nestašicu peleta pred grejnu sezonu: Drva za preradu ostaju kod kuće Osnovni cilj ove mjere jeste da se obezbijedi dovoljno sirovine za domaću proizvodnju peleta i građanima obezbijedi sigurno snabdijevanje po povoljnijim cijenama pred predstojeću grejnu sezonu. Izvršna vlast ističe da će se donošenjem ove odluke konačno stvoriti uslovi da se osnovna sirovina prerađuje unutar Crne Gore, umjesto što se izvozi u sirovom stanju, čime se podstiče izvoz proizvoda sa većom dodatom vrijednošću.

Odluka Vlade treba da spriječi nestašicu peleta pred grejnu sezonu: Drva za preradu ostaju kod kuće

Vozio bez dozvole, bježao policiji: Maloljetnik platio 2.355 eura, sankcionisan i roditelj Osamnaestogodišnji S.K. iz Herceg Novog kažnjen je sa 2.355 eura nakon što je u BMW-u X5 ignorisao policijski znak STOP, pobjegao sa lica mjesta i vozio bez položenog vozačkog ispita. Policija ga je ubrzo identifikovala i privela nadležnom sudu, a zbog ustupanja automobila osobi bez dozvole sankcionisan je i njegov roditelj.

Vozio bez dozvole, bježao policiji: Maloljetnik platio 2.355 eura, sankcionisan i roditelj

Poreska uprava uvodi elektronske fakture i otpremnice Do kraja godine, Poreska uprava raspisuje tender za uvođenje elektronskih faktura i otpremnica, a u planu je i umrežavanje sa sistemima Evropske unije kako bi se lakše hvatali oni koji izbjegavaju obaveze. Novi digitalni alati i registri artikala automatski će ukrštati podatke, pa će inspektori tačno znati na koga da usmjere kontrolu. A da inspektori već sada oštrije udaraju na prekršioce, pokazuju i podaci sa terena. Iako je ove ljetnje sezone kontrolisano oko deset odsto manje objekata nego lani, broj kazni i zatvaranja radnji drastično je skočio. Iz Poreske uprave tvrde da su u prvih sedam mjeseci naplatili preko milijardu eura poreza, što je rezultat bolje discipline i manjeg prostora za sivu ekonomiju.

Poreska uprava uvodi elektronske fakture i otpremnice

Ko tu koga vozi: Dok narod broji cente na pumpi, Skupština sipa 70.000 eura naših para Crnogorski građani sve skuplje plaćaju svaki litar goriva, a Skupština lagano daje 70.000 eura za gorivo, a na spisku i oni bez službenog auta i oni koji su odavno u Vladi! Novac je namijenjen za punjenje rezervoara automobila koje koriste poslanici, poslanički klubovi, obezbjeđenje i vozači za svoj impresivni vozni park! Sa sajta Skupštine za jul, evidentirano je čak 38 službenih automobila, od kojih dva trenutno čekaju novog "gazdu". • Gorivo bez automobila: Da sistem nema veze s logikom, pokazuje slučaj Adrijana Vuksanovića (DUA–HGI), koji ima pravo na plaćeno gorivo, iako – vjerovali ili ne – uopšte nema zadužen službeni automobil! • Duplo zaduženje: S druge strane, potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj uspio je da zaduži ne jedan, nego čak dva službena automobila. • Fantomski korisnici na spisku: Na julskom spisku onih koji se voze o našem trošku su i bivša potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović, koja je u međuvremenu prešla u diplomatiju, kao i Jovan Jole Vučurović, koji je nedavno sjeo u ministarsku fotelju. • Armija na točkovima: Obezbjeđenje predsjednika Skupštine duži šest automobila, dok je vozačima parlamentarne službe na raspolaganju još 12 vozila. Tu su i predstavnici svih mogućih klubova i odbora – od Socijaldemokrata i URE, preko Bošnjačke stranke, Demokrata, NSD-a, pa do SNP-Civisa i nezavisnih poslanika. I da stvar bude komotnija, tenderom je traženo da se poslanicima i službama omogući točenje goriva ne samo u Podgorici, već u opštinama širom Crne Gore, uz kartice koje glase na ime ili registraciju. Dok mi iz svojih ispošćenih kućnih budžeta izdvajamo sve više samo da bismo otišli do posla ili prevezli djecu, naši izabrani predstavnici po Crnoj Gori krstare o našem trošku.

Ko tu koga vozi: Dok narod broji cente na pumpi, Skupština sipa 70.000 eura naših para

Bijelo Polje: Pravda nakon štrajka majke: Starac 15. septembra mora u zatvor Osnovni sud u Bijelom Polju uputio je poziv Milojici Vujisiću (85), pravosnažno osuđenom na pet godina zatvora zbog nedozvoljenih polnih radnji na štetu petogodišnjeg djeteta, da se javi sudu 15. septembra radi odlaska na robiju. Policija je osuđenom uručila rješenje kojim mu je odbijena molba za odlaganje kazne, nakon čega mu je poslat poziv za izvršenje. Iz suda poručuju da će, ukoliko se ne pojavi u zakazanom roku, izdati naredbu za prinudno sprovođenje. Podsjetimo, majka žrtve ranije je protestovala i štrajkovala glađu ispred bjelopoljskih sudova jer osuđeni ni godinu dana nakon presude nije upućen na izdržavanje kazne, a protest je prekinula nakon razgovora sa predsjednikom Višeg suda.

Bijelo Polje: Pravda nakon štrajka majke: Starac 15. septembra mora u zatvor

A šta će Baru bazen, molim vas? Pa imaju more! Na sjeveru Crne Gore i dalje nema nijedan jedini izgrađeni javni bazen! Nijedna opština, od Bijelog Polja preko Berana i Pljevalja, pa do Mojkovca i Kolašina, nema mjesto gdje dijete može da nauči da pliva, niti gdje omladina može da trenira vaterpolo. Dok Opština Bar uveliko planira izgradnju grandioznog nacionalnog akvatik centra – kompleksa na više od 18.000 kvadrata koji će imati olimpijski otvoreni i zatvoreni bazen, hiljade mjesta za gledaoce, garaže i čuda neviđena vrijedna preko 20 miliona eura – mi sa sjevera se s punim pravom pitamo: A šta će Baru bazen, molim vas? Pa imaju more na dlanu! I onda se neko u fotelji u Podgorici još uvijek čudi zašto omladina sa sjevera odlazi. kofere i odlazi. Pa, zaboga, šta bi ih i zadržalo? Decenijama slušamo predizborne laži o otvorenim i zatvorenim bazenima po sjeveru, a za to vrijeme isti ti – što bi naš narod rekao, „so baca u more“. Grade se bazeni, hoteli I to jedni preko drugih dok sjever samo gleda I ćuti kako se milioni troše tamo gdje im je najmanje potrebno.

A šta će Baru bazen, molim vas? Pa imaju more!

Vatrogasci heroji samo kad gori pod nogama. Dosta je aplauza, koeficijent 9,5 ili krećemo na proteste! Vatrogasci-spasioci širom Crne Gore rekli su dosta – dosta je bilo praznih priča, tapšanja po ramenu i pretvaranja da su heroji samo kad gori pod nogama, dok im porodice preživljavaju od danas do sjutra. U otvorenom pismu upućenom predsjedniku države Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i svim poslaničkim klubovima, naši vatrogasci su jasno poručili: Od lijepih riječi se ne plaća kirija, od zahvalnica se ne kupuje hrana, a od političkih obećanja ne mire računi! Evo šta naši vatrogasci traže i poručuju u lice onima koji sjede u foteljama: • Traže da se koeficijent složenosti poslova sa sadašnjih ponižavajućih 7,3 podigne na najmanje 9,5. Kako je moguće da čovjek koji ulazi u vatru vrijedi ovoliko?“, pitaju vatrogasci. • Postavljaju prosto i logično pitanje nadležnima – da li se rizik posla mijenja kad istekne redovno radno vrijeme? Da li požar pita da li je nedjelja ili državni praznik? Traže jedinstven i obavezujući obračun dodataka za svaki sat proveden u paklu intervencija. • Traže i trajno zakonsko rješenje za povoljniji odlazak u penziju, kao i da napokon sede za stolom kad se donose zakoni o njima. Ukoliko izostane hitna reakcija države, najavljuju radikalizaciju i izlazak na ulice – proteste i građansku borbu.

Vatrogasci heroji samo kad gori pod nogama. Dosta je aplauza, koeficijent 9,5 ili krećemo na proteste!

Državna kasa otvorila novčanik: Partijama i ženskim organizacijama isplaćeno preko 1,1 milion eura Iz državnog budzeta je 3. jula isplaćeno ukupno 1.154.907,02 eura na ime finansiranja redovnog rada političkih partija, kao i rada njihovih ženskih organizacija. Prema zvaničnim podacima iz tabele isplata, za redovan rad parlamentarnih subjekata izdvojeno je 1.087.400,45 eura, dok je za rad ženskih organizacija u političkim partijama opredijeljeno dodatnih 67.506,57 eura. Najviše novca po osnovu redovnog rada leglo je na račune Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske partije socijalista (DPS), kao i Nove srpske demokratije (NSD) i Bošnjačke stranke, s obzirom na to da se iznosi kreću od desetak hiljada pa sve do preko 256.000 eura (koliko je isplaćeno za PES, odnosno 181.725 eura za DPS, 111.689 eura za NSD itd., u skladu sa njihovom poslaničkom snagom).

Državna kasa otvorila novčanik: Partijama i ženskim organizacijama isplaćeno preko 1,1 milion eura

Pas na plaži- je li član porodice ili incident u najavi: Šta kaže crnogorski zakon Crnogorska obala tokom ljetnje sezone ne bruji samo od stranih jezika i jake muzike, već i od sve glasnijih rasprava na temu- mogu li kućni ljubimci na plažu i u vodu sa kupačima. Dok jedni kućne ljubimce tretiraju kao ravnopravne članove porodice koji zaslužuju svoje mjesto pod suncem, drugi na to gledaju sa zgražavanjem, pitajući se otkud životinje na istom pijesku gdje se sunčaju djeca i odrasli. Granica između simpatija prema životinjama i netrpeljivosti tanka je onoliko koliko i peškir koji dijeli ležaljke. Verbalni sukobi na plažama više nijesu rijetkost – od opomena da „pas ne može tu“, preko prevrtanja očima, pa do ozbiljnih svađa u kojima se potežu argumenti o higijeni, ljudskim pravima i vlasničkoj bahatosti. S jedne strane su oni za koje je pas ili mačka rod rođeni, ravni djetetu, dok su s druge oni kojima je pomisao na životinju na javnom kupalištu ravna kršenju osnovnih sanitarnih pravila. Šta o tome kaže zakon u Crnoj Gori? Prema Zakonu o zaštiti dobrobiti životinja, ali i pravilima koja uređuju rad kupališta i Morsko dobro, situacija je prilično jasna, mada u praksi često siva zona. Zakupci plaža dužni su da istaknu tablu sa jasnim znakom zabrane ili dozvole, a komunalna policija i inspekcija imaju pravo da pišu kazne vlasnicima koji propise krše. Dok god ne bude precizno označenih zona za jedne i druge, ljetovanje će za mnoge umjesto odmora predstavljati borbu za sopstveni komad obale ili toleranciju.

Pas na plaži- je li član porodice ili incident u najavi: Šta kaže crnogorski zakon

Ko sve može do posla bez prethodno položenog stručnog ispita Možda vama djeluje naopako, ali ne i Vladi: prvo posao, pa stručni ispit! Upravo toko glasi suština izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje je Vlada uputila Skupštini na usvajanje po hitnom postupku. Novim rješenjem, koje bi važilo privremeno do 31. decembra 2027. godine, omogućava se kandidatima da se zaposle bez položenog stručnog ispita, uz obavezu da ga polože u roku od šest mjeseci od dana zasnivanja radnog odnosa. Ukoliko to ne učine, radni odnos im prestaje po sili zakona. Iz Vlade navode da je cilj prevazilaženje deficita kadrova i ispunjavanje obaveza u procesu evrointegracija, naročito u sektorima poput policije, bezbjednosti, zaštite životne sredine i socijalne zaštite, gdje trenutni uslovi ograničavaju krug prijavljenih kandidata. Naglašavaju da se ne radi o trajnom ukidanju standarda profesionalizacije, već o prelaznoj mjeri za jačanje kadrovskih kapaciteta bez dodatnih troškova iz budžeta.

Ko sve može do posla bez prethodno položenog stručnog ispita

Ko sve može do posla bez prethodno položenog stručnog ispita Možda vama djeluje naopako, ali ne i Vladi: prvo posao, pa stručni ispit! Upravo toko glasi suština izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje je Vlada uputila Skupštini na usvajanje po hitnom postupku. Novim rješenjem, koje bi važilo privremeno do 31. decembra 2027. godine, omogućava se kandidatima da se zaposle bez položenog stručnog ispita, uz obavezu da ga polože u roku od šest mjeseci od dana zasnivanja radnog odnosa. Ukoliko to ne učine, radni odnos im prestaje po sili zakona. Iz Vlade navode da je cilj prevazilaženje deficita kadrova i ispunjavanje obaveza u procesu evrointegracija, naročito u sektorima poput policije, bezbjednosti, zaštite životne sredine i socijalne zaštite, gdje trenutni uslovi ograničavaju krug prijavljenih kandidata. Naglašavaju da se ne radi o trajnom ukidanju standarda profesionalizacije, već o prelaznoj mjeri za jačanje kadrovskih kapaciteta bez dodatnih troškova iz budžeta.

Ko sve može do posla bez prethodno položenog stručnog ispita

Ministarstvo finansija reklo „ne“, ali Vlada udarila po svome – vozače u Crnoj Gori od 1. jula naredne godine čeka skuplja registracija automobila. Riječ je o odluci Vlade kojom se značajno povećavaju godišnje naknade za korišćenje puteva, koje vozači plaćaju svake godine prilikom produženja registracije. Ipak, ono što ovu priču čini posebno interesantnom jeste kulisa koja je prethodila usvajanju nameta: predlog Ministarstva saobraćaja nije dobio zeleno svjetlo od kolega iz Ministarstva finansija. Tamo su jasno ocijenili da udar na privredu, građane i poslovni ambijent jednostavno – nije usklađen sa realnošću. Međutim, negativno mišljenje Ministarstva finansija, dato 11. juna, Vladu nije previše potreslo. Samo sedam dana kasnije, na sjednici je usvojena Odluka o utvrđivanju visine godišnje naknade za korišćenje puteva. Koliko će to da nas košta? • Za vozila od 1.351 do 1.800 kubika: Naknada koja je do sada iznosila 6,10 eura skida se s dnevnog reda i raste na 16 eura. • Za vozila od 1.801 do 2.500 kubika: Umjesto dosadašnjih 9 eura, vozači će ubuduće izdvajati 21,5 eura. Računica pokazuje da poskupljenje nije zanemarljivo

Ministarstvo finansija reklo „ne“, ali Vlada udarila po svome – vozače u Crnoj Gori od 1. jula naredne godine čeka skuplja registracija automobila.

Crnogorsko nebo pod opsadom: Iz vazduha sručeno 125 tona vode, požari gore od Kuča do Pivskih planina Vatrena linija se proteže od Kuča do Pivskih planina, a crnogorsko nebo juče je ličilo na poligon za gašenje industrijskih razmjera — dok nadležni zbrajaju opožarene kilometre, iz vazduha je na žarišta ispušteno ukupno 125 tona vode. Ministarstvo unutrašnjih poslova jutros je potvrdilo ono što stanovnici širom zemlje već danima vide kroz dimnu zjesu: požari gore na sve strane, a situacija je najalarmantnija na sjeveru i u centralnom regionu. Gdje sve gori? • Nikšić i okolina (Epicentar krize): Plamti na sve strane — od Golije, Vojnika i Prage, preko Ježevog Brda i Gradačke Poljane, do Banjana (Klenak i Vraćenovići). Lokalna Služba zaštite i spašavanja u pomoć je zvala avijaciju za čak devet novih tačaka, uključujući Bogetiće, Milojeviće i Broćanac. • Podgorica: Vatrogasci drže na oku Kržanju i Stravičnu u Kučima. • Cetinje: Pod lupom su Bijele Poljane i Lastva. • Kolašin i sjever: Dim kulja sa Crnog Vrha i Maganika, u Plužinama gore Barni do i Lisina, u Šavniku ponovo udara Vojnik i Kruševice, dok se u Pljevljima osim Pandurice muče i sa požarom na deponiji. Kako izgleda rat iz vazduha? Jučerašnji bilans letačkih posada MUP-a i Vojske Crne Gore pokazuje • MUP-ov gigant Antonov: Letio je dva sata i 30 minuta i istovario 16 tona vode. • MUP-ovi Air Traktori: Odradili su 14 letova i bacili 42 tone vode. • Helikopteri Vojske Crne Gore: U šest preciznih naleta izbacili su čak 67 tona vode. Sudeći po spisku opožarenih opština, pred vatrogascima je još jedna duga i vrela runda borbe s elementarnom nepogodom.

Crnogorsko nebo pod opsadom: Iz vazduha sručeno 125 tona vode, požari gore od Kuča do Pivskih planina

Kamiondžije sa Balkana kreću u proteste i blokade. Hapšenja na granicama digla na noge prevoznike Profesionalni vozači kamiona iz Srbije najavili su da od 14. septembra pokreću proteste na svim graničnim prelazima prema Evropskoj uniji, a u akciju im se, kako poručuju, pridružuju i kolege iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Iz Udruženja ističu da je odluka pala jer od januarskih protesta niko nije ponudio nijedno suvislo ni konkretno rješenje. – Vozači sa Zapadnog Balkana i dalje se hapse, deportuju i kažnjavaju zabranom ulaska. Samo u posljednjih sedmicu dana, prema našoj evidenciji, sa šengenskih granica vraćeno je više od 50 vozača iz Srbije – navodi se u saopštenju. Prevoznici naglašavaju da je očigledno izostala i volja i spremnost Evropske komisije i država članica da se ovaj gorući problem konačno skine s dnevnog reda. Vozači s punim pravom pitaju ono na šta niko u Briselu nema odgovor: kako to da je profesionalni vozač sa Zapadnog Balkana 90 dana potpuno bezbjedan za EU, a već 91. dan preko noći postaje – bezbjednosna prijetnja?

Kamiondžije sa Balkana kreću u proteste i blokade. Hapšenja na granicama digla na noge prevoznike

Ako nema dokaza o porijeklu imovine, država uzima sve – od stanova do kriptovaluta Novi propisi o porijeklu imovine donose drastične novitete i spušta pragove tolerancije na dva nivoa: • Prag od 5.000 eura: Ako imovina vrijedi najmanje 5.000 eura, a vlasnik ne može da dokaže da ju je pošteno zaradio – leti iz ruku. • Prag od 50.000 eura; Specijalni model za organizovani kriminal, gdje je glavni filter očigledan nesrazmjer između onoga što imaš i onoga što si legalno prijavio i zaradio. Ono što ovu priču čini najopasnijom po vlasnike sumnjivih miliona jeste odvajanje od krivičnog postupka. To u prevodu znači da oslobađajuća presuda, obustava istrage ili nagodba sa sudom više ne spašavaju imovinu. Ako ne možeš da dokažeš odakle ti – država je uzima, sve i da sudija tebe oslobodi krivice. Država blokira sve: Od stanova do kriptovaluta U hitnim slučajevima, po naređenju tužioca ili suda, preko noći se zamrzavaju: • Nekretnine, novac na računima i akcije u firmama, • Pokretna imovina, uključujući i kriptovalute, • Imovina prepisana na rodbinu, prijatelje ili treća lica, ukoliko se dokaže da su znali odakle potiče. Država se obezbijedila i za slučaj greške – ako se naknadno ispostavi da je imovina ipak pošteno stečena, vlasniku se vraća sve, uvećano za prihode i kamate, dok se specifične dragocjenosti privremeno sele u Centralnu banku, a umjetnine u muzeje. Kada stupi na snagu – dan nakon objave u Službenom listu – zamijeniće stari zakon iz 2015. godine koji se u praksi pokazao kao prilično tanak za ozbiljne zapljene.

Ako nema dokaza o porijeklu imovine, država uzima sve – od stanova do kriptovaluta