Plus Portal | Vaš digitalni vodič kroz važne i tačne vijesti

Od Temua do lokomotive: Prije će se žena odreći hljeba nego nove torbe, cipela Temu je, bogami, postao trgovac vijeka koji umije da proda sve i svašta, a cijene su niske taman za naš novčanik. Tako bar mislimo dok bacamo robu u virtuelnu korpu. A ko su najbolje mušterije? Zna se, žene! Korpa na Temuu je toliko duboka i široka da u nju komotno može da stane sve – od igle do lokomotive. A žena kupuje sve živo. I ono što joj treba, i ono što joj se sviđa, i ono „za ne daj bože“ pa do onog „valja imati“. I tako… klikće se dok se korpa ne napuni do vrha. Ali, kad na kraju mjeseca stigne konačan račun i pogled u izvod iz banke – e, tad slijedi šok koji ne traje dugo. Tu je, odmah do ruke, ponovo otvorena aplikacija Temu. Jer, budimo pošteni – prije će se žena odreći hljeba nego nove torbe, cipela ili keramičkih zdjela. Od usta će odvojiti, ali za Temu pare će se uvijek naći! U bukvalnom prevodu na naš jezik Temu znači "Udruži se, spusti cijenu"

Od Temua do lokomotive: Prije će se žena odreći hljeba nego nove torbe, cipela

Od Temua do lokomotive: Prije će se žena odreći hljeba nego nove torbe, cipela Temu je, bogami, postao trgovac vijeka…

27/09/2026

Put Podgorica – Bijelo Polje popije puno litara goriva i „pojede“ nam dobar dio budžeta" Ukoliko putujete na relaciji Podgorica – Bijelo Polje i nazad tokom četiri vikenda – što ukupno iznosi 4 povratna putovanja, odnosno 8 vožnji u oba pravca – troškovi su skupi. Koliko to košta u gorivu i evrima? Računajući po trenutnoj cijeni eurodizela od 1,95 eura po litru i uzimajući prosječnu potrošnju automobila (oko 7 litara na 100 kilometara): 1. Potrošeno gorivo: Za pređeni 880 kilometara biće vam potrebno oko 61,6 litara goriva. 2. Novčani trošak: 61,6 litara × 1,95 € = oko 120 eura samo za gorivo (tačno 120,12 €). Ako vozite malo veći ili stariji automobil koji troši više (recimo 8 do 9 litara), taj trošak se penje na oko 135 do 150 eura samo za ta četiri vikenda. Kada se sve sabere, rekordna cijena eurodizela od 1,95 eura po litru znači da zaposleni sa prosječnom platom u Crnoj Gori za samo jedan litar mora da radi gotovo 20 minuta, dok pun rezervoar od 50 litara košta više od dva puna radna dana.

Put Podgorica – Bijelo Polje popije puno litara goriva i „pojede“ nam dobar dio budžeta”

Put Podgorica – Bijelo Polje popije puno litara goriva i „pojede“ nam dobar dio budžeta” Ukoliko putujete na relaciji Podgorica…

27/09/2026

Pljevlja: Rekorder pod dejstvom alkohola. Pljevljaku izmjereno 2,69 g/kg, oduzeto mu vozilo! Policija u Pljevljima imala je posla sa neslavnim rekorderom u saobraćaju. Naime, slobode je lišen dvadesetčetvorogodišnji N.M. iz ovog grada, nakon što je utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od čak 2,69 g/kg. Iz Uprave policije je saopšteno da je uhapšeni vozač povratnik u vršenju prekršaja. Upravo zbog toga, policija je bila neumoljiva – vozilo mu je privremeno oduzeto. N.M. je odmah nakon hapšenja priveden nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje.

Pljevlja: Rekorder pod dejstvom alkohola. Pljevljaku izmjereno 2,69 g/kg, oduzeto mu vozilo!

Pljevlja: Rekorder pod dejstvom alkohola. Pljevljaku izmjereno 2,69 g/kg, oduzeto mu vozilo! Policija u Pljevljima imala je posla sa neslavnim…

27/09/2026

Bijelo Polje: Podržavamo rast zarada, ali uz garancije države za opštine na sjeveru Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović poručio je da podržava povećanje zarada i životnog standarda radi sprečavanja odlaska građana, ali upozorava da novi „Euro model“ ne smije ugroziti privredu i lokalne samouprave na sjeveru Crne Gore. Smolović ističe da se opštine suočavaju sa smanjenjem prihoda, dok im istovremeno rastu troškovi za plate. Samo za Bijelo Polje povećanje zarada predstavlja dodatni godišnji trošak od oko 2,2 miliona eura. U upozorenju se navodi da će, bez kompenzacije, opštine biti prinuđene da novac iz kapitalnih budžeta preusmjeravaju na plate, što ugrožava ulaganja u puteve, infrastrukturu i nova radna mjesta. Smolović traži da se u zakon ugradi posebna kompenzaciona klauzula kojom bi država garantovala nadoknadu eventualnih gubitaka, naglašavajući da rast zarada mora biti fiskalno održiv i ne smije ići na račun nerazvijenih opština.

Bijelo Polje: Podržavamo rast zarada, ali uz garancije države za opštine na sjeveru

Izrael prijeti da totalno unisti preostali dio Gaze. “Uništićemo sve što je preostalo od grada Gaze i sprovesti prisilnu evakuaciju milion stanovnika, u slučaju da Hamas, podstaknut od strane Irana ili Turske, uzme makar jednog izraelskog taoca. Ovu prijetnju je uputio Hamasu Izraelski ministar odbrane Israel Katz. Takođe je poručio da se izraelska vojska neće povući sa 63 odsto teritorija pojasa Gaze koji trenutno kontroliše, sve dok Hamas ne bude potpuno razoružan. Prema procjenama, ovakav čvrsti izraelski stav trajat će najmanje do američkih parlamentarnih izbora početkom novembra.

Izrael prijeti da totalno unisti preostali dio Gaze.

Kilogram mesa skuplji duplo nego prije deceniju! Postaje li meso luksuz? Sjećate li se koliko ste pazarili meso prije tačno deset godina? Meso, koje je nekada bilo neizostavan dio svake trpeze, danas se kupuje „na gram“ uz dosta premišljanja. Juneći but (bez kosti): o 2016. godina: Kilogram kvalitetnog junećeg mesa koštao je između 6.00 i 7.50 eura. o Danas: Kilogram istog mesa u našim marketima i mesarama kreće se od 13.00 do čak 15.00 eura (pa i preko, zavisno od kategorije i pozicije). o Računica: Kilogram junetine je danas skuplji za oko 7 do 8 eura – drugim riječima, platićete ga duplo više nego prije desetak godina! Pileće meso i bijelo meso: o 2016. godina: Cijelo pile se moglo pazariti za 2.50 do 3.00 eura po kilogramu, dok je traženi pileći file (bijelo meso) koštao oko 4.50 eura. o Danas: Kilogram pilećeg filea je otišao na 6.50 do 8.00 eura, dok je cijelo pile znatno poskupjelo. o Računica: Piletina, koja je važila za „jeftiniju alternativu“ crvenom mesu, danas košta maltene onoliko koliko je nekada koštala junetina.

Kilogram mesa skuplji duplo nego prije deceniju! Postaje li meso luksuz?

Šta se kuva u narodnim kuhinjama u Podgorici i Bijelom Polju i kome sve stiže pomoć Kada je riječ o jelovniku, tu nema luksuza, ali ima onoga što je najvažnije – da je kuvano, toplo, hranljivo i ukusno. Kuhinje se baziraju na tradicionalnim, domaćim jelima koja prijaju svima, od najmalđih do starijih. Na meniju se najčešće nalaze: pasulj, boranija, varivo od krompira, grašak, kuvani pirinač, razna variva od povrća, kao i gulaši i mesni obroci. O ono što posebno raduje jeste puna posvećenost korisnicima – tokom srijede, petka i u danima velikih postova, jelovnici u bjelopoljskim kuhinjama se u potpunosti prilagođavaju, pa se umjesto mesa priprema posna hrana, riba, čorbe i posna variva, vodeći računa o svakom čovjeku koji pokuca na vrata kuhinje, bez obzira na to ko je i šta je.

Šta se kuva u narodnim kuhinjama u Podgorici i Bijelom Polju i kome sve stiže pomoć

Na Kosanici zabilježen mraz od -3 stepena, evo čime sve možete da se ugrijete Jesen je svoju ozbiljnost pokazala tamo gdje najčešće i umije da iznenadi – na sjeveru Crne Gore. Tako je jutros na Kosanici (u pljevaljskoj opštini, poznatoj po svojim ekstremnim mrazevima) izmjereno nevjerovatnih minus 3 stepena! Ništa toplije nije bilo ni na Žabljaku, gdje je živa u termometru pala na samu nulu. Dok smo se još do juče banjali na ljetnjih i preko 30 stepeni, jutros nas je dočekalo naglo osvježenje, doslovno – preko noći. Spremite se za hladnu noć. Pa, birajte kako ćete da se ugrijete – da li uz topli jorgan ili ćete naći nekoga da vam grije noge!

Na Kosanici zabilježen mraz od -3 stepena, evo čime sve možete da se ugrijete

Zašto sve više mališana odlaže polazak u prvi razred? Dijete spremno za školu ili mu je još do igre? Dok su naši prvaci već tri sedmice u klupama, za 654 mališana u Crnoj Gori početak školovanja je odložen za iduću godinu. Da li nam djeca kasne u razvoju i zašto sve više roditelja i stručnjaka traži odlaganje polaska u prvi razred? Evo šta kažu stručnjaci: • Najčešći razlozi za odlaganje su izrazita emocionalna nezrelost, teže održavanje pažnje i govorno-jezičke poteškoće. • Psiholozi i pedagozi godinama upozoravaju: pretjerana upotreba telefona i tehnologije ostavlja trag na dječiji mozak, memoriju i pažnju. Djeci do dvanaeste godine ne treba davati telefone, već ih pustiti da trče, skaču i razvijaju se kroz igru. Do šeste godine dijete mora biti spretno i okretno! • Iako roditelji najčešće prvi predlože odlaganje (ove godine 338 zahtjeva), konačnu riječ uvijek daje stručna komisija nakon detaljnog psihološkog testiranja.

Zašto sve više mališana odlaže polazak u prvi razred? Dijete spremno za školu ili mu je još do igre?

Konobari otkrili ko lakše otvara novčanik: Ko je cicija na bakšišu, a ko široke ruke? Ništa ne otkriva ljudski karakter tako brzo i precizno kao trenutak kada na sto stigne račun. Dok jedni bez gledanja ostavljaju novčanice, drugi pedantno prebrojavaju i najsitnije kovanice. Pitali smo iskusne ugostitelje koji svakodnevno gledaju ovaj scenario: Ko je na bakšišu zaista široke ruke, a ko nosi titulu najveće cicije? Muško dokazivanje i ženska praktičnost Jedno od najčešćih zapažanja konobara je da muškarci u prosjeku ostavljaju napojnice češće i u većim iznosima. „Kada su u čisto muškom društvu, kod muškarca proradi potreba za dokazivanjem statusa, pa bakšiš zna biti veliki. Posebno kada muškarac plaća račun za čitavu ekipu ili izvede djevojku. S druge strane, žene uglavnom plaćaju tačan iznos ili ostavljaju sitniji kusur od 20 ili 30 centi. Nije u pitanju škrtost, već žene jednostavno nemaju potrebu da ostave lažni utisak novcem, već gledaju praktičnost i da im u novčaniku ostane više“, kaže za Plus portal jedan od konobara sa sjevera koji tokom sezone radi u Ulcinju. Posebna priča je mlađa generacija. „A oni nemaju tu kulturu i naviku da ostave bakšiš. Naruče jednu produženu sa mlijekom ili kisjelu, kanate to po jedno dva sata i odu a da ne ostave ni cent“, iskren je naš sagovornik i dodaje da najmanji bakšiš ostavaljaju oni koji imaju najviše para. “Ti sa najskupljom odjećom i autoimobilima čekaju da im se vrati sve do poslednjeg centa, dok nam radnici koji rade na građevini, taksisti, ribari uvijek ostave lijep bakšiš. Znaju oni težinu ovog posla, zaključuje naš sagovornik dok žurno odlazi da se odazove na ono čuveno: „Konobar!“.

Konobari otkrili ko lakše otvara novčanik: Ko je cicija na bakšišu, a ko široke ruke?

Direktno iz restoranske kuhinje: Koje naše navike najviše ljute konobare Konobari, ljudi koje jedva i primjećujemo. Za koje ponekad nemamo osjećaj da rade težak i naporan posao koji podrazumijeva dugo stajanje, osmjehivanje, ljubaznost. Oni su ti koji istrpe naše često zivkanje i negodovanje jer nam je vruće ili hladno ili nam nije jelo po meraku. Pitali smo jednog iskusnog konobara šta je to što ga najviše izbaci iz kolosjeka dok šeta između stolova sa ajncerom u ruci. „Ne znam šta bih, a šta ti misliš?“ Prva i ubjedljivo najčešća situacija jeste trenutak kada gost sjedne, pozove konobara i tek tada - počne da razmišlja. „Najviše mi idu na živce oni gosti koji ne znaju jesu li žedni ili gladni. Zove me da priđem, ja dođem, a on tek onda vaga: ’E ne znam šta bih. Ništa mi se ne pije, a nemam ni apetita. Popio sam jutros jednu kod kuće, pa na poslu neki sok, pa onda još jednu kratku...’ I dok ja tako čamim i čekam da senat donese odluku, car samo izvali: ’A šta ti misliš, šta bih mogao popiti?’ Brate, ne znam, samo naruči nešto!“, kroz smijeh priča naš sagovornik. Porodični ručak ili drama u tri čina Posebna kategorija gostiju nad kojom konobari prevrću očima jesu roditelji sa djecom i njihove gastronomske debate usred prepunog restorana. „Djeca su tek posebna priča, odnosno roditelji sa njima. Mališan hoće picu, a onda na scenu stupa majka koja kreće u obračun: ’Kakva pica, jeo si je juče! Dragane, jutros ništa u usta stavio nije, a hoće picu. Uzmi jadan parče mesa... Donesite vi nama jednu šniclu ili... imate li neku čorbu sa mesom?’ Dijete, naravno, pada u trans, baca se i batrga po stolici, plače iz glasa. Onda se uključuje i otac sa čuvenom rečenicom: ’Pusti ga više, neka jede šta hoće!’ Nakon pet minuta vaspitne drame u restoranu, majka diže ruke, a mi na kraju donosimo - picu, a svi mi u restoranu već znamo da će biti kako dijete kaže“, zaključuje konobar dok odlazi da posluži sljedeći sto. Sljedeći put kada sjednete u kafić, prelistajte meni prije nego što mahnete konobaru - poštedjećete ga bar jedne dnevne analize vašeg unosa tečnosti od ranog jutra!

Direktno iz restoranske kuhinje: Koje naše navike najviše ljute konobare

Svitac u noći: Tamo gdje je nekad treperilo djetinjstvo Naučnici upozoravaju da magija svitaca polako nestaje i da naša djeca možda nikada neće imati priliku da trče po dvorištu i jure ova mala svetlucava bića. A svicima malo treba – samo mir, šuma i malo mraka da bi produžili vrstu. Međutim, istraživači su shvatili nešto poražavajuće: ubija ih naša svjetlost. Ulične svjetiljke, reklame i previše sijalica stvaraju kod njih zabunu i prave im haos u bioritmu. Kako da nađu partnera u noći kad je sve obasjano? Svitci se oslanjaju na svoju čudesnu lampicu kojom dozivaju jedni druge, udvaraju se ali pod našim vještačkim svjetlima, njihov zov jednostavno – se ugasi. Zamislite ljetnje večeri bez tog titrajućeg svjetla. Zar ne bi bilo previše tamno i prazno bez njih?

Svitac u noći: Tamo gdje je nekad treperilo djetinjstvo

Klimatski ringišpil: Kad će sjever Crne Gore postati novi ljetnji epicentar Nepodnošljivi talasi vrućine, betonizacija, nepregledne kolone auta, zastoji i buka – sve ovo guta posljednje ostatke mediteranskog šarma. S druge strane, crnogorski sjever – sa svojim bistrim rijekama, planinskim vrhovima, netaknutim kanjonima i prijatnim ljetnjim noćima – polako postaje logičan izbor za sve one koji na odmor idu da bi se odmorili, a ne da bi preživjeli. Sve duža i toplija ljeta mijenjaju navike putnika. Crno jezero, Biogradska gora, Durmitor, Bjelasica, Alipašini izvori, Tara, Prokletije i Hajle više nijesu samo usputne stanice za avanturiste, već ozbiljna utočišta za bijeg od vrelog asfalta. Ipak, postavlja se pitanje da li je sjever spreman za taj preokret. Dok potencijal nesumnjivo postoji, infrastruktura, hotelski kapaciteti i kvalitetna turistička ponuda i dalje kaskaju za potrebama savremenog gosta. Ako se lokalne zajednice i država ne dozovu pameti da zaštite prirodu i spase je od divlje gradnje koja već prijeti i planinskim centrima, sjever bi lako mogao da ponovi greške primorja i izgubi upravo ono što ga čini jedinstvenim. Jedno je sigurno – primorje će uvijek imati svoju publiku, ali miris borovine, planinski povjetarac i rijeke koje hlade sve glasnije kucaju na vrata novog turističkog poretka.

Klimatski ringišpil: Kad će sjever Crne Gore postati novi ljetnji epicentar

Bijelo Polje: Investicija stare zgade vrijedna milion eura, kvadrat novog stana 1.800 eura Uveliko traju radovi na adaptaciji, rekonstrukciji i nadogradnji jedne od najstarijih zgrada u Bijelom Polju, u naselju Pruška preko puta OŠ „Dušan Korać“. Plus portal saznaje da će na ovom objektu biti izgrađeno novih 15 stambenih jedinica, kao i tri lifta. Vrijednost radova procjenjuje se na oko milion eura, a cijena kvadrata novih stanova iznosi 1.800 eura. Ono što posebno raduje jeste da će stanari od investitora na poklon dobiti novu fasadu! Radove na zgradi izvodi poznata firma „Valencia Ing“ d.o.o., a završetak radova se očekuje do kraja marta naredne godine.

Bijelo Polje: Investicija stare zgade vrijedna milion eura, kvadrat novog stana 1.800 eura

Odakle novac za „Euro model“ i minimalce do 1.400 eura? Premijer otkrio izvore i najavio udar na prazne stanove Premijer Milojko Spajić saopštio je na koji način Vlada planira da finansira novi „Euro model“ od januara 2027. godine, kojim su predviđene minimalne zarade od 1.000 do 1.400 eura i nova povećanja penzija. Spajić je istakao da će sve to biti pokriveno kroz nekoliko ključnih poluga: • Rast potrošnje i zaposlenosti, uz povratak dijaspore. • Suzbijanje sive ekonomije i strožu rashodnu disciplinu. • Efikasnije oduzimanje nelegalno stečene imovine kroz borbu protiv kriminala i korupcije. • Nove poreske mjere – pri čemu je premijer posebno izdvojio oporezivanje praznih, takozvanih tercijarnih nekretnina (stanova i kuća koje vlasnici drže zatvorenim dok mladi parovi plaćaju velike kirije). Vlada priznaje da će prva, „tranzitna“ 2027. godina donijeti veći budžetski deficit od 4 do 5 odsto BDP-a, ali uvjeravaju da će se situacija već 2028. stabilizovati i vratiti u okvire Mastriških kriterijuma (oko tri odsto). Kritičari Vladine reforme ukazuju na manjkavost kalkulacija sa oduzimanjem nelegalno stečene imovine koja tek, eventualno, treba da se desi, I to kroz veoma složene finansijske istrage. Na drugoj strane, kao glavne rizike za održivost plana premijer je označio uvezenu inflaciju, cijene energenata i hrane, kao i globalna geopolitička dešavanja.

Odakle novac za „Euro model“ i minimalce do 1.400 eura? Premijer otkrio izvore i najavio udar na prazne stanove

Pljevlja: Počeo prijem zahtjeva za subvencije za pelet, podrška do 160 eura po paleti Opština Pljevlja raspisala je poziv za dodjelu subvencija za nabavku ekološkog goriva – peleta, namijenjen vlasnicima stambenih objekata koji koriste peći i kotlove na pelet. Subvencija iznosi 50 odsto cijene jedne palete, a odobrava se za najviše dvije palete. Maksimalan iznos subvencije je 160 eura po paleti. Iz lokalne uprave podsjećaju da će se isplata odobrenih sredstava vršiti u roku od mjesec dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, a akcija traje do kraja 2026. godine, odnosno do utroška budžetom predviđenih sredstava.

Pljevlja: Počeo prijem zahtjeva za subvencije za pelet, podrška do 160 eura po paleti

Hrvatska: Stanari u zgradama uskoro mogu dijeliti solarnu energiju i smanjiti račune Izmjene Zakona o tržištu električne energije u Hrvatskoj donose važne novine – stanari u višestambenim zgradama dobiće mogućnost da postavljaju solarne krovne elektrane i međusobno dijele proizvedenu energiju. Do sada su solarne sisteme uglavnom koristila domaćinstva u porodičnim kućama. Potrošači moći da biraju između fiksne cijene ili dinamičnih tarifa vezanih za niže tržišne cijene struje. Takođe, uvedena je važna socijalna mjera – zabrana isključenja struje ugroženim kupcima. Procjene pokazuju da domaćinstva sa solarnim panelima mogu godišnje uštedjeti između 260 i 500 eura, dok bi kroz energetske zajednice uštede išle i do 930 eura.

Hrvatska: Stanari u zgradama uskoro mogu dijeliti solarnu energiju i smanjiti račune

Ljekarska komora stala u odbranu pedijatara: Odgovornost za vakcinaciju se ne može svaljivati na pedijatre Ljekarska komora Crne Gore uputila je snažnu profesionalnu i ljudsku podršku pedijatrima, poručujući da je neprihvatljivo prebacivanje odgovornosti za slab obuhvat djece vakcinacijom na ljekare i dovođenje njihovog integriteta u pitanje paušalnim ocjenama. Iz Komore ističu da se medicina temelji na nauci i dokazima, a roditelji imaju pravo na potpune informacije o koristima i rizicima imunizacije. Posebno upozoravaju da je nedopustivo što na nedavne javne rasprave nijesu bili pozvani pedijatri sa primarnog nivoa, koji svakodnevno rade sa roditeljima i najbolje poznaju potrebe djece. Umjesto javnih prozivki, etiketiranja i ličnih diskvalifikacija koje narušavaju povjerenje u zdravstveni sistem, iz Ljekarske komore poručuju da su za veći obuhvat vakcinacije neophodni sistemska podrška, više vremena za savjetovanje i obavezno učešće struke u svim budućim odlukama.

Ljekarska komora stala u odbranu pedijatara: Odgovornost za vakcinaciju se ne može svaljivati na pedijatre

U Crnoj Gori više od 70 sela bez ijednog stanovnika Mapa crnogorskih sela svake godine briše brojna naselja iz demografskih podataka. Prema zvaničnim podacima Monstata, u Crnoj Gori se danas čak 74 sela nalaze u potpunom demografskom mraku – bez ijednog jedinog stalnog stanovnika. Ovaj crni bilans iz godine u godinu raste, a najveći dio ovih praznih sela smješten je u sjevernim i brdsko-planinskim opštinama, gdje su nekada brojna imanja i domaćinstva utihnula, a kuće zarasle u korov. Demografi i sociolozi upozoravaju da je nestajanje sela direktna posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja sjevera, migracija ka centralnoj regiji i inostranstvu, kao i starenja stanovništva. Gašenjem ovih ognjišta Crna Gora ne gubi samo stanovnike, već i dio svog identiteta, tradicije i poljoprivrednog potencijala.

U Crnoj Gori više od 70 sela bez ijednog stanovnika

Vrtići u Nikšiću uskoro potpuno besplatni za sve mališane Lokalna samouprava opštine Nikšić priprema odluku koja će donijeti olakšanje roditeljima. Na narednoj sjednici lokalnog parlamenta biće predloženo usvajanje odluke kojom će od naredne, 2027/2028. školske godine u potpunosti biti subvencionisani troškovi boravka djece u državnim vrtićima. Za tekuću školsku godinu, opštinskim budžetom već je opredijeljena subvencija od 50 odsto za boravak mališana, dok će se punim iznosom finansiranja, odnosno stopostotnom subvencijom od sljedeće školske godine, dodatno rasteretiti kućni budžeti nikšićkih porodica.

Vrtići u Nikšiću uskoro potpuno besplatni za sve mališane

Bijelo Polje: Starac osuđen za napastvovanje djeteta poslat u zatvor Milojica Vujisić (85), osuđen na pet godina zatvora zbog seksualnog napastvovanja petogodišnje djevojčice, sproveden je danas u zatvor u Spužu, potvrđeno je iz Osnovnog suda u Bijelom Polju. Osuđenik se juče nije dobrovoljno javio na izdržavanje kazne izrečene u oktobru prošle godine, nakon čega je sud izdao naredbu za prinudno sprovođenje, a policija ga je sprovela uz prethodni pregled u bolnici. Majka žrtve prethodno je u nekoliko navrata štrajkovala glađu ispred bjelopoljskog suda, poručujući da neće odustati dok Vujisić ne bude u zatvoru, s obzirom na to da je slobodno boravio na samo pedeset metara od njihove kuće, ostavljajući dijete u teškoj psihičkoj krizi.

Bijelo Polje: Starac osuđen za napastvovanje djeteta poslat u zatvor

Hašim Tači osuđen na 25 godina zatvora Specijalizovana vijeća Kosova u Hagu izrekla su danas prvostepenu presudu lideru nekadašnje OVK Hašimu Tačiju i njegovim najbližim saradnicima za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Pregled presuda (uz uračunato vrijeme u pritvoru): • Hašim Tači: 25 godina zatvora • Jakup Krasnići: 25 godina zatvora • Kadri Veselji: 18 godina zatvora • Redžep Seljimi: 13 godina zatvora Optužnica ih je teretila za zločine počinjene od marta 1998. do septembra 1999. godine na Kosovu i u severnoj Albaniji, uključujući progon, mučenje, ubistva, prisilne nestanke i protivzakonito pritvaranje. Tokom rata bili su ključni vojni i politički lideri OVK, a kasnije visoki funkcioneri u kosovskim institucijama. Sva četvorica su tokom procesa odbacila navode optužnice i izjasnila se da nisu krivi.

Hašim Tači osuđen na 25 godina zatvora

Nikšić: Građanima suve vodovodne cijevi, a izvorišta idu na doboš Stanovnici Nikšića već skoro mjesec dana muku muče sa drastičnim restrikcijama vode koje traju od osam do čak 16 sati dnevno. Uprava za vode raspisala je tender za koncesiju i korišćenje 5,5 litara vode u sekundi sa izvorišta „Vidrovanska voda“ za flaširanje i komercijalnu upotrebu. Ovaj potez potez s pravom je izazavao negodovanje Nikšićana koji pitaju nadležne -zašto se koncesije raspisuju dok česme presušuju?. U situaciji kada ljudi po poladana nemaju vodu u kućama, sasvim je prirodno zapitati se da li je komercijalizacija smjela da bude na listi prije nego što se osigura uredno vodosnabdijevanje za svako domaćinstvo u Nikšiću.

Nikšić: Građanima suve vodovodne cijevi, a izvorišta idu na doboš

Roditelji najavili blokadu vrtića ako vakcinacija ostane obavezan uslov Ispred Ustavnog suda Crne Gore održan je protest roditelja pod sloganom „Djeca imaju pravo na vrtić. Roditelji imaju pravo na izbor“, dok se u sudu paralelno održavala javna rasprava o ustavnosti zakonskog rješenja kojim je vakcinacija uslov za boravak u predškolskim ustanovama. Roditelj Novak Raičković poručio je da će roditelji, ukoliko sud potvrdi mjeru, nastaviti proteste i blokirati vrtiće. „Nije u redu da djecu dijele – vrtići su pravljeni od para svih građana, pa kad ne mogu naša, zašto bi išla druga djeca“, kazao je on. Skup je podržao i dr Samir Kurtćehajić, naglasivši da nije protiv vakcinacije, već protiv spornih mehanizama koji ljudima uskraćuju slobodan izbor. Tokom javne rasprave sudija Snežana Armenko istakla je da se ne dovodi u pitanje značaj imunizacije već ustavnost mjere, dok je Siniša Žunjić postavio pitanje da li je ovakva odluka Vlade srazmjerna i djelotvorna. Okupljeni roditelji poručuju da neće odustati od zahtjeva za ukidanje uslovljavanja i očekuju da Ustavni sud savjesno odgovori na inicijative.

Roditelji najavili blokadu vrtića ako vakcinacija ostane obavezan uslov

Pažnja: Kuća vaša, a zemlja tuđa? Morate biti vlasnik 1/1 Kupovina ili gradnja kuće na zemljištu koje nije u vašem privatnom vlasništvu 1/1 jedan je od najčešćih i najskupljih pravnih rizika u Crnoj Gori. Stručnjaci upozoravaju da objekat bez čiste parcele gubi drastično na vrijednosti, a vlasnike lako može uvesti u višegodišnje lavirinte pred katastrom i sudovima. Nerijetko se u praksi sreće situacija da je neko formalni vlasnik kuće ili vikendice, ali da se zemljište pod njom i oko nje i dalje vodi kao "državna svojina", "pravo korišćenja" ili se nalazi u suvlasništvu trećih lica. Koji su najveći rizici? • Drastičan pad tržišne vrijednosti: Kuća koja nema riješeno vlasništvo nad zemljištem može izgubiti i od 30 do 50 odsto svoje realne tržišne vrijednosti. • Nemogućnost dobijanja kredita i hipoteke: Ako planirate da prodate kuću kupcu ili želite da iskoristite nekretninu kao hipoteku za biznis ili dogradnju — banka će vas najvjerovatnije odbiti. Bankarski sektor u Crnoj Gori zahtijeva isključivo čisto vlasništvo 1/1 nad parcelom i objektom kako bi hipoteka imala punu pravnu snagu. • Zastoji u legalizaciji i građevinskim dozvolama: Bilo kakva rekonstrukcija, nadogradnja ili dobijanje dozvola nemogući su bez čistih papira i saglasnosti vlasnika zemljišta. • Rizik od dugotrajnih sudskih sporova: Rješavanje pitanja prelaska iz "prava korišćenja" u "pravo svojine" ili sporenje oko suvlasničkih dijelova sa starim vlasnicima i državom često dovodi do dugotrajnih i skupih sudskih postupaka. Dok se spor ne okonča, imovina ostaje blokirana za bilo kakav promet. Savjet za kupce i prodavce: Prije ulaska u bilo kakav kupoprodajni ugovor, obavezno izvadite svjež List nepokretnosti (LN). Idealno stanje jeste kada se u rubrici vlasnika i za parcelu i za objekte nalazi isto lice, sa obimom prava 1/1, bez upisanih tereta i ograničenja.

Pažnja: Kuća vaša, a zemlja tuđa? Morate biti vlasnik 1/1

Struja u Evropi skuplja, u Crnoj Gori netaknuta još od 2019. godine. Rekordna potrošnja struje, ali računi pod kontrolom Iako su evropsko tržište potresli izazovi, EPCG drži cijenu aktivne energije za domaćinstva netaknutom još od 2019. godine, dok broj potrošača i disciplina rastu. • Više redovnih platiša: Udio onih koji redovno izmiruju obaveze skočio je sa 53,5% na 62,1% (preko 257 hiljada domaćinstava). • Više novca za popuste: Samo do jula ove godine izdvojeno je oko 4 miliona eura za popuste, nadmašujući čitavu 2019. godinu (3,6 miliona). Uz skoro 18% više potrošača nego prije sedam godina, EPCG je teret energetske krize preuzela na sebe, čuvajući budžet građana.

Struja u Evropi skuplja, u Crnoj Gori netaknuta još od 2019. godine. Rekordna potrošnja struje, ali računi pod kontrolom

Kolašin: Ulcinjski pijesak gradi fudbalski stadion: Primorski pijesak na snijegu Opština Kolašin dobiće na poklon, 1.500 kubnih metara pijeska direktno sa ušća Bojane, koji će im stići potpuno besplatno da utaba put budućem fudbalskom stadionu. Vlada je aminovala ovaj aranžman vrijedan preko 54.000 eura, jer je procijenjeno da svako ovo ulcinjsko zrno pijeska vrijedi 36,38 eura. Navodno, takav materijal – idealan kao tamponski sloj prije nego što se baci trava – ne može da se nađe ni pod razno na sjeveru, pa su morali da potegnu sve do Ade Bojane da bi teren na 900 metara nadmorske visine zamirisao na primorsku so. Dok čekamo da prve kiše i snijeg testiraju kako se ulcinjski sediment snalazi u minusima pod Bjelasicom, ostaje nam samo da vidimo kako će Kolašin da gradi Premijer ligu.

Kolašin: Ulcinjski pijesak gradi fudbalski stadion: Primorski pijesak na snijegu

Sudar administracije i tri oraha: Đalovića pećina opet dobija šansu Jedna od najvažnijih turističkih priča sjevera Crne Gore mogla bi konačno da dobije završnicu i to u srijedu, 16. Septembra. Bijelo Polje biće domaćin sastanaka posvećenih nastavku radova na uređenju Đalovića pećine, a inicijativu je pokrenula resorna ministarka javnih radova, Majda Adžović. Iako tačna lokacija i satnica samih susreta još uvijek nijesu zvanično saopšteni, iz Ministarstva poručuju da je glavni cilj jasan: prekinuti višegodišnji zastoj i povući konkretne poteze kako bi se ovaj velelepni turistički biser priveo namjeni. Ono što ovu rundu pregovora čini posebno zanimljivom jeste odluka da vrata budu širom otvorena za medije. Najava susreta dolazi u jeku prave institucionalne bura i javnih prepucavanja na relaciji Vlada – Opština, u čijem su centru ni manje ni više nego – tri oraha. Naime, spor oko eksproprijacije ovog drveća na trasi budućeg dalekovoda podigao je tenzije, dok su se ministarstvo i lokalna uprava uzajamno optuživali za kočenje projekta i administrativnu tromost.

Sudar administracije i tri oraha: Đalovića pećina opet dobija šansu

Bijelo Polje: Zavjesa je spuštena, svjetla ugašena, ali pozornica i dalje glumi, pjeva, recituje pa čak i kad utihnu aplauzi Bijelo Polje tokom ljetnjih mjeseci ne miruje. Od prvih majskih dana pa sve do oktobarske jeseni, grad se pretvara u svojevrsnu pozornicu pod otvorenim nebom, gdje se tradicija susreće sa savremenim stvaralaštvom. Bogat program obuhvata brojne manifestacije: • Noć muzeja • Festival folklora • White Field Fusion Festival • Festival dramskih amatera • Otvoreni bioskop – Film ljetnje noći • Manifestacija „Ljeto u mom gradu“ • Manifestacija „Bjelopoljski salon“ • Dani meda Ovi događaji pažljivo njeguju nasljeđe kroz izložbe starih zanata, tradicionalnu muziku i običaje, istovremeno dajući prostor mladim umjetnicima da grad predstave kroz moderne forme izražavanja. Činjenica da ovako bogat kalendar traje skoro pola godine s pravom svrstava Bijelo Polje u sam vrh kulturnih centara u zemlji.

Bijelo Polje: Zavjesa je spuštena, svjetla ugašena, ali pozornica i dalje glumi, pjeva, recituje pa čak i kad utihnu aplauzi

Deficit nije u Fondu PIO, već u novčanicima penzionera Priča o višemilionskom deficitu Fonda PIO služi uglavnom za skretanje pažnje sa mnogo ozbiljnijeg problema – niskih primanja, pada njihove realne vrijednosti i krajnje neizvjesnosti budućih penzija, poručuju iz NVO Udruženje penzionera „Za dostojanstven život čovjeka“. Iako se manjak Fonda za prvih sedam mjeseci procjenjuje na oko 253 miliona, a do kraja godine bi mogao premašiti 400 miliona eura, iz Udruženja ističu da je riječ o zakonskim transferima iz državnog budžeta, a ne o klasičnom deficitu. Penzije nisu ugrožene, ali se smanjenjem doprinosa sa 20,5% na 10% prešlo na model u kojem doprinosi pokrivaju manje od polovine potreba Fonda. Glavni problem je što troškovi života rastu brže od primanja: • Minimalna penzija za oko 65.000 korisnika pala je na realnu kupovnu moć od oko 300 eura. • Čak 70% penzionera (oko 82.000 njih) prima iznos do visine prosječne penzije. • Budućnost sadašnjih radnika je upitna jer tokom radnog vijeka izdvajaju upola manji procenat doprinosa, što ugrožava visinu budućih primanja. Penzioneri zaključuju da deficit ne postoji u Fondu PIO, već u novčanicima građana i razumijevanju nadležnih institucija koje ostaju nijeme na ove probleme. Udruženje upozorava i na nesigurnu budućnost onih koji tek treba da odu u penziju, naglašavajući da sadašnji zaposleni tokom radnog vijeka izdvajaju upola manji procenat doprinosa, što postavlja ozbiljno pitanje održivosti sistema i visine budućih primanja.

Deficit nije u Fondu PIO, već u novčanicima penzionera