Vlada se zadužuje 3,2 milijarde: Dug će rasti brže od ekonomije Crna Gora planira da se u naredne tri godine zaduži vrtoglavih 3,2 milijarde eura, pokazuju predložene smjernice makroekonomske politike za period od 2027. do 2029. godine. Zvanični podaci i ovo otkrivaju– čak 2,4 milijarde eura otići će na vraćanje starih dugova, dok je 800 miliona namijenjeno za razvoj i kapitalne projekte. Državnu kasu već iduće godine čeka ozbiljan udar jer na naplatu stižu stari krediti teški 1,12 milijardi eura. Zbog ovakvog konstantnog zaduživanja radi refinansiranja, cijena novca uzima svoj danak. Troškovi za same kamate nastaviće vrtoglavo da rastu – sa ovogodišnjih 174,8 miliona, skočiće na 256,8 miliona eura do 2029. godine. Samim tim, neto javni dug države porastaće brže od ekonomije, pa se sa 4,38 milijardi očekuje skok na 5,54 milijarde eura na kraju posmatranog perioda. Ipak, sa druge strane, onih 800 miliona eura za investicije trebalo bi da pokrene neke od najvažnijih projekata u zemlji. Planiran je nastavak gradnje auto-puta Bar–Boljare, izgradnja novog Univerzitetskog kliničkog centra vrijednog 313 miliona eura, kao i ulaganja u školstvo, željeznice, ekologiju i digitalnu infrastrukturu. Značajan vjetar u leđa, oko 383 miliona eura, stiže i kroz evropski Plan rasta za Zapadni Balkan, koji kombinuje povoljne kredite i bespovratne grantove. Iz Vlade uvjeravaju da će redovni tekući prihodi i dalje bez problema pokrivati plate, penzije i tekuću administraciju, uz očekivanje da će inflacija padati, bez uvođenja novih nameta za građane.

Vlada se zadužuje 3,2 milijarde: Dug će rasti brže od ekonomije

Vlada se zadužuje 3,2 milijarde: Dug će rasti brže od ekonomije

Crna Gora planira da se u naredne tri godine zaduži vrtoglavih 3,2 milijarde eura, pokazuju predložene smjernice makroekonomske politike za period od 2027. do 2029. godine. Zvanični podaci i ovo otkrivaju– čak 2,4 milijarde eura otići će na vraćanje starih dugova, dok je 800 miliona namijenjeno za razvoj i kapitalne projekte.

Državnu kasu već iduće godine čeka ozbiljan udar jer na naplatu stižu stari krediti teški 1,12 milijardi eura. Zbog ovakvog konstantnog zaduživanja radi refinansiranja, cijena novca uzima svoj danak. Troškovi za same kamate nastaviće vrtoglavo da rastu – sa ovogodišnjih 174,8 miliona, skočiće na 256,8 miliona eura do 2029. godine. Samim tim, neto javni dug države porastaće brže od ekonomije, pa se sa 4,38 milijardi očekuje skok na 5,54 milijarde eura na kraju posmatranog perioda.

Ipak, sa druge strane, onih 800 miliona eura za investicije trebalo bi da pokrene neke od najvažnijih projekata u zemlji. Planiran je nastavak gradnje auto-puta Bar–Boljare, izgradnja novog Univerzitetskog kliničkog centra vrijednog 313 miliona eura, kao i ulaganja u školstvo, željeznice, ekologiju i digitalnu infrastrukturu. Značajan vjetar u leđa, oko 383 miliona eura, stiže i kroz evropski Plan rasta za Zapadni Balkan, koji kombinuje povoljne kredite i bespovratne grantove.

Iz Vlade uvjeravaju da će redovni tekući prihodi i dalje bez problema pokrivati plate, penzije i tekuću administraciju, uz očekivanje da će inflacija padati, bez uvođenja novih nameta za građane.