Šta krije novi izvještaj Ministarstva poljoprivrede: Rast proizvodnje ili zavisnost od uvoza Izvještaj Ministarstva poljoprivrede precizno detektuje promjene u crnogorskoj poljoprivredno-prehrambenoj industriji, gdje se dešavaju neobični disbalansi. Plus portal je odlučio da vas provede kroz suštinu problema, umjesto da vas zasipa samo procentima. Statistika je jasna: od 40 analiziranih proizvoda, čak 22 bilježe rast, dok 16 bilježi pad. Međutim, iza ove naizgled pozitivne računice krije se slika industrije koja luta između modernizacije i zavisnosti od uvoza. Paradoks mljekara i mesne industrije Najviše pažnje privlače nelogičnosti u sektoru mljekarstva i mesne industrije. Dok su rafovi puni jogurta i fermentisanih proizvoda – čija je proizvodnja skočila za impozantnih 62,5 odsto – sirovo mlijeko i pavlaka sa minimalnim procentom mliječne masti gotovo su prepolovljeni. Sličan trend "presipanja iz šupljeg u prazno" uočljiv je kod mesa. Dok se prerađena govedina „probila“ i više nego udvostručila obim proizvodnje, svježe jagnjeće meso i domaće svinjske prerađevine bilježe snažan pad. Pitanje na koje izvještaj nema odgovor Izvještaj Ministarstva poljoprivrede precizno detektuje promjene, ali ne daje odgovor na ono što najviše interesuje crnogorskog proizvođača i potrošača – da li se naša industrija razvija na sopstvenim temeljima ili se, pod pritiskom tržišta, polako pretvara u pogon za pakovanje uvozne robe? Dok čekamo konkretnije analize, jedno je sigurno: statistika rasta od 22 proizvoda ne znači mnogo ukoliko domaća sirovina postepeno gubi trku sa uvoznom ambalažom.

Šta krije novi izvještaj Ministarstva poljoprivrede: Rast proizvodnje ili zavisnost od uvoza

Šta krije novi izvještaj Ministarstva poljoprivrede: Rast proizvodnje ili zavisnost od uvoza

Izvještaj Ministarstva poljoprivrede precizno detektuje promjene u crnogorskoj poljoprivredno-prehrambenoj industriji, gdje se dešavaju neobični disbalansi. Plus portal je odlučio da vas provede kroz suštinu problema, umjesto da vas zasipa samo procentima.

Statistika je jasna: od 40 analiziranih proizvoda, čak 22 bilježe rast, dok 16 bilježi pad. Međutim, iza ove naizgled pozitivne računice krije se slika industrije koja luta između modernizacije i zavisnosti od uvoza.

Paradoks mljekara i mesne industrije

Najviše pažnje privlače nelogičnosti u sektoru mljekarstva i mesne industrije. Dok su rafovi puni jogurta i fermentisanih proizvoda – čija je proizvodnja skočila za impozantnih 62,5 odsto – sirovo mlijeko i pavlaka sa minimalnim procentom mliječne masti gotovo su prepolovljeni.

Sličan trend “presipanja iz šupljeg u prazno” uočljiv je kod mesa. Dok se prerađena govedina „probila“ i više nego udvostručila obim proizvodnje, svježe jagnjeće meso i domaće svinjske prerađevine bilježe snažan pad.

Pitanje na koje izvještaj nema odgovor

Izvještaj Ministarstva poljoprivrede precizno detektuje promjene, ali ne daje odgovor na ono što najviše interesuje crnogorskog proizvođača i potrošača – da li se naša industrija razvija na sopstvenim temeljima ili se, pod pritiskom tržišta, polako pretvara u pogon za pakovanje uvozne robe?

Dok čekamo konkretnije analize, jedno je sigurno: statistika rasta od 22 proizvoda ne znači mnogo ukoliko domaća sirovina postepeno gubi trku sa uvoznom ambalažom.