Skip to content
No results
Plus portal
  • Aktuelno
  • Svijet oko nas
  • Plus Priče
Plus portalPlus portal
AKTUELNO PLUS PRIČE SVIJET OKO NAS

Prošao 13. jul, a znate li kad nam je sljedeći prvi slobodan dan Ako pitate prosječnog građanina Crne Gore koji mu je omiljeni dio istorije, vjerovatno će vam reći: „Onaj koji nam donosi neradne dane“. Tradicionalno, čim prođe jedan praznik, mi skrolujemo kalendar i tražimo naredni sa dodatkom produženog vikenda. Računamo na prste kako da od dva slobodna dana, a da preskočimo petak, povežemo sa vikendom. Bez praznika četiri mjeseca Narednih nekoliko mjeseci moraćemo ozbiljno da radimo, i to sve do Njegoševog dana, koji se praznuje 13. i 14. novembra. S obzirom na to da ove godine ti datumi padaju u četvrtak i petak, sve ćemo mi to lijepo nalijepiti na vikend. Srećno svima koji čekaju da slave praznike!

Prošao 13. jul, a znate li kad nam je sljedeći prvi slobodan dan

26/07/2026

Prošao 13. jul, a znate li kad nam je sljedeći prvi slobodan dan Ako pitate prosječnog građanina Crne Gore koji…

Kad od jednog ručka ostane i za doručak. A šta ostane od socijale Jedno su tabele, a drugo je stvarni život u kojem svaka domaćica u Crnoj Gori zna šta znači ona narodna „od ničega napravi nešto“. Na ovim ciframa se uči visoka škola preživljavanja – ovdje se od jednog skromnog ručka, uz malo vode i začina, sjutradan „izmišlja“ i doručak. Pa, ako su danas bile skupe šnicle za ručak, sjutra se mijesi jeftini, a ukusni zeljanik. Koliko iznosi socijala u Crnoj Gori: • Pojedinac: 99,97 eura (manje od 3,30 eura dnevno za tri obroka, higijenu i račune) • Dvočlana porodica: 120,04 eura • Tročlana porodica: 144,11 eura • Četvoročlana porodica: 170,11 eura • Petočlana i brojnija porodica: 190,10 eura (gdje god se okreneš, preko pet usta dijeli manje od 200 eura) Zato ove cifre nisu samo statistika, već mađioničarski trik koji hiljade naših domaćica izvodi svakog prvog u mjesecu. Jer, na ovom meniju nema mjesta za želje.

Kad od jednog ručka ostane i za doručak. A šta ostane od socijale

26/07/2026

Kad od jednog ručka ostane i za doručak. A šta ostane od socijale Jedno su tabele, a drugo je stvarni…

Bijelo Polje: Ko sve traži koru hljeba u narodnoj kuhinji Dok se političari hvale da građani bolje žive, pravo lice svakodnevice najbolje se vidi na vratima narodnih kuhinja. A situacija na terenu pokazuje da potrebe za toplim obrokom ne jenjavaju. U Bijelom Polju dvije kuhinje nose najveći teret: Narodna kuhinja „Mileva Vojvodić“ (pri Crkvenoj opštini Bijelo Polje) dnevno izbaci oko 120 toplih obroka, dok se na godišnjem nivou ispeče i pripremi između 20.000 i 30.000 obroka. Broj redovnih korisnika kreće se između 85 i 100, a humanitarni paketi i jednokratna pomoć redovno stižu i do najudaljenijih bjelopoljskih sela. Narodna kuhinja „Obrok za sve“ (pri Islamskoj zajednici – Džemat Potkrajci) sprema do 80 obroka dnevno, zavisno od toga kakve su potrebe na terenu. Pored njih, nezaobilazan oslonac u gradu je i humani fond Hilal, koji mjesečno podijeli pakete hrane za oko 50 ugroženih porodica. Pravo na ovu vrstu pomoći imaju korisnici materijalnog obezbjeđenja, oni koji primaju dodatak za njegu i pomoć, lica sa penzijama manjim od minimalne zarade, kao i samohrani roditelji, osobe sa invaliditetom i beskućnici, a obroci se preuzimaju svakog dana.

Bijelo Polje: Ko sve traži koru hljeba u narodnoj kuhinji

25/07/2026

Bijelo Polje: Ko sve traži koru hljeba u narodnoj kuhinji Dok se političari hvale da građani bolje žive, pravo lice…

Pregled i sertifikacija prskalica i atomizera trenutno potpuno besplatni Uprava za bezbjednost hrane uvela je redovne preglede uređaja za primjenu pesticida (prskalica i atomizera), a najljepša vijest za naše domaćine je da je sertifikacija trenutno potpuno besplatna zahvaljujući državnoj podršci! Evo najvažnijih detalja koje treba da znate: • Šta se provjerava? Tehnička ispravnost i funkcionalnost uređaja, kako bismo sačuvali zdravlje, prirodu i zaštitili usjeve. • Koliko važi sertifikat? Za starije uređaje sertifikat važi tri godine, dok za potpuno nove uređaje važi pet godina (na osnovu fabričkog sertifikata, bez prvog pregleda). • Obuke za proizvođače: Uprava organizuje i besplatne obuke za sve profesionalne korisnike o pravilnom rukovanju opremom.

Pregled i sertifikacija prskalica i atomizera trenutno potpuno besplatni

25/07/2026

Pregled i sertifikacija prskalica i atomizera trenutno potpuno besplatni Uprava za bezbjednost hrane uvela je redovne preglede uređaja za primjenu…

Velje brdo: Vlada ostaje pri cijeni od 1.000 eura po kvadratu Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović poručio je da projekt Velje brdo ostaje pristupačan građanima i da će cijena stanova u prvoj fazi iznositi obećanih 1.000 eura po kvadratu. Početak gradnje planiran je za decembar: Izgradnja prvih šest zgrada sa 185 stanova planirana je za decembar ove godine. Radunović ističe da je osnovna ideju projekta da se mladim porodicama i građanima obezbijede stanovi po povoljnijim uslovima. Radunović je ponovio da vlasnici neupisanih bespravnih objekata moraju pokrenuti postupak upisa u katastar najkasnije do 14. avgusta. U suprotnom, suočiće se sa zakonskim posljedicama koje uključuju uklanjanje objekata.

Velje brdo: Vlada ostaje pri cijeni od 1.000 eura po kvadratu

25/07/2026

Velje brdo: Vlada ostaje pri cijeni od 1.000 eura po kvadratu Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović…

Olujno nevrijeme opustošilo crnogorska imanja: Država najavljuje pomoć poljoprivrednicima Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da su štete koje su poljoprivrednici pretrpjeli tokom nedavnih vremenskih nepogoda ogromne, poručujući da će država, u skladu sa raspoloživim sredstvima, pomoći proizvođačima nakon završene procjene. Odgovarajući na pitanje šta mogu da očekuju gazdinstva koja su pretrpjela udar elementarnih nepogoda, Joković je kazao da kada se prikupe podaci od lokalnih samouprava o tome kolika je šteta bila na kom gazdinstvu, “i kada dobijemo ta sredstva, mi ćemo u onoj mjeri u kojoj je to moguće nadoknaditi štetu poljoprivrednim proizvođačima”, istakao je ministar. “Šteta je velika i vidjećemo šta i kako se može učiniti“, zaključio je Joković.

Olujno nevrijeme opustošilo crnogorska imanja: Država najavljuje pomoć poljoprivrednicima

25/07/2026

Olujno nevrijeme opustošilo crnogorska imanja: Država najavljuje pomoć poljoprivrednicima Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da su…

Herceg Novi: Koliko vam novca treba za kafu, hranu i plažu Hercegnovska obala i ovog ljeta privlači veliki broj turista. Ukupan broj prijavljenih gostiju u opštini Herceg Novi prema podacima koje je Turistička organizacija obradila je preko 23.000. Ako planirate odmor baš u ovom primorskom gradu, evo kratkog pregleda cijena kako biste lakše isplanirali budžet: Kafa i piće: • Kafa uz more: od 1,40 do 2,50 eura. • Osvježavajuća pića (kafići i restorani): od 2,30 do 3,50 eura. Hrana i obroci: • Doručak: između 6 i 10 eura. • Pica: od 7 do 12 eura. • Dnevni meni (najisplativija opcija za kompletan obrok): od 7,50 do 15 eura. Plažni mobilijar: • Komplet (dvije ležaljke i suncobran): od 15 do 25 eura. • Baldahini (luksuznija opcija): oko 30 eura. Smještaj: • Apartmani uz more: od 80 eura pa naviše po danu. • Smještaj u višim zonama (dalje od mora, ali sa odličnim pogledom na Bokokotorski zaliv): oko 50 eura po danu.

Herceg Novi: Koliko vam novca treba za kafu, hranu i plažu

25/07/2026

Herceg Novi: Koliko vam novca treba za kafu, hranu i plažu Hercegnovska obala i ovog ljeta privlači veliki broj turista.…

Iran zaprijetio Bugarskoj zbog američkih „letećih pumpi“ Ono što je trebalo da bude rutinski vojni aranžman u tren oka se pretvorilo u diplomatski usijanu zonu – i to sa Bliskog istoka. Odbor za odbranu bugarskog parlamenta dao je zeleno svjetlo predlogu Vlade koji otvara vrata za privremeno razmještanje američkih aviona-cisterni za dopunu goriva u vazduhu, kao i pripadnika američke vojske u dobro poznatoj vazduhoplovnoj bazi Bezmer. Ovaj potez izazvao je žestoko i beskompromisno upozorenje Irana zvaničnoj Sofiji da ni po cijenu baze ne smije da dozvoli korišćenje sopstvene teritorije za bilo kakve američke vojne operacije. Dok se strasti na relaciji Teheran–Bugarska rasplamsavaju, postavlja se pitanje šta mali balkanski igrači zapravo dobijaju uvlačenjem u igru velikih sila, i da li nam se nova kriza opasno približava pred prag. Jer, kada Iran počne da dijeli packe i upozorenja zbog goriva i aviona-cisterni, jasno je da nebo iznad Evrope postaje sve nemirnije.

Iran zaprijetio Bugarskoj zbog američkih „letećih pumpi“

25/07/2026

Iran zaprijetio Bugarskoj zbog američkih „letećih pumpi“ Ono što je trebalo da bude rutinski vojni aranžman u tren oka se…

Dok sindikat protestuje na kašičicu, radnici u novčanicima broje sitno Unija slobodnih sindikata Crne Gore konačno se udostojila da izađe na protest, ali ruku na srce – to više liči na opravdanje da još uvijek postoje nego na ozbiljnu borbu za radnička prava. Dok je potrošačka korpa za dvije godine skočila za laganih 190 eura (i to bez troškova za auto, grijanje i gorivo!), sindikalci su riješili da nam narednih petnaest dana drže časove iz strpljenja uz unaprijed snimljene poruke sa zvučnika. Pa, ko to još gleda i sluša u podne kad prži zvizdan? Osam mjeseci čekanja na – ništa Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, s pravom podsjeća da Vlada već osam mjeseci razvlači priču i traži „dodatno vrijeme“ za bolji model. Samo što to dodatno vrijeme Vladi i te kako odgovara: odlaganjem odluke svakog mjeseca u budžetu ostaje nekoliko miliona eura koji su trebali da završe u džepovima radnika. Formula koju sindikat traži prilično je jasna – da se obračunska vrijednost koeficijenta pomjeri sa 90 na 100 eura, čime bi preko 100.000 zaposlenih (što u javnom, što u privatnom sektoru bez granskih ugovora) dobilo povišicu od desetak odsto. Opšti kolektivni ugovor? Kakav crni ugovor… I dok Keković sumnja da Vlada čeka predizbornu kampanju da bi eventualno izvadila keca iz rukava i ponudila čak i veći koeficijent, postavlja se pitanje: gdje je sindikat bio proteklih mjeseci? Protesti pod sloganom „Zajedno za 100“ počeli su još s proljeća, a radikalnije mjere se, po običaju, najavljuju tek za – septembar. Ako sindikat misli da se prava brane šetnjom od 60 minuta dnevno i puštanjem tona sa razglasa, Vlada će komotno moći da izgura mandat bez i jedne stresne situacije. Jer, sa ovakvom „radikalnom“ borbom, grmljavina je samo u najavi, ali povišica nikako da padne.

Dok sindikat protestuje na kašičicu, radnici u novčanicima broje sitno

25/07/2026

Dok sindikat protestuje na kašičicu, radnici u novčanicima broje sitno Unija slobodnih sindikata Crne Gore konačno se udostojila da izađe…

Uslovljavanje upisa u vrtić vakcinacijom: Roditelji ogorčeni i traže kompromis, nadležni se drže zakona Pred početak nove upisne sezone u vrtiće, pitanje obavezne imunizacije ponovo je u centru pažnje i izaziva oštre polemiku između nadležnih institucija i roditelja. Uslovljavanje upisa djece u vrtić potvrdom o redovnoj vakcinaciji mnogi roditelji doživljavaju kao oblik pritiska i diskriminacije. Dok epidemiolozi i zdravstveni sistem insistiraju na tome da je vakcinacija zakonski obavezna i predstavlja jedini efikasan štit protiv zaraznih bolesti i povratka već zaboravljenih infekcija, roditelji postavljaju pitanje gdje je granica slobodnog izbora i roditeljskog prava. Mnogi od onih čiji mališani ostaju „ispod crte“ ističu da se ovakvim mjerama krši pravo djece na rani razvoj i socijalizaciju, te da se umjesto edukacije i dijaloga pribjegava kaznenim mehanizmima i uskraćivanju osnovnih prava. Sa druge strane, nadležni podsjećaju da zakonski propisi jasno definišu obavezu vakcinacije prema kalendaru imunizacije, a da je primarni cilj kolektivni imunitet i bezbjednost svih mališana u kolektivnom boravku. Dok se institucije drže zakonskih paragrafa, roditelji ostaju u dilemi — kako pomiriti propise, brigu o zdravlju i pravo djeteta na vrtić, uz vječito pitanje da li se povjerenje u zdravstveni sistem može graditi mjerama uslovljavanja.

Uslovljavanje upisa u vrtić vakcinacijom: Roditelji ogorčeni i traže kompromis, nadležni se drže zakona

25/07/2026

Uslovljavanje upisa u vrtić vakcinacijom: Roditelji ogorčeni i traže kompromis, nadležni se drže zakona Pred početak nove upisne sezone u…

Put do Soluna duplo skuplji nego do našeg primorja Jedna stavka u putnom budžetu ove godine ozbiljno ide u korist Crne Gore. Kada se podvuče crta ispod troškova putarina, gosti iz Srbije imaju jasnu računicu: put do Soluna košta duplo više nego dolazak na crnogorsko primorje. Možda na prvi pogled izgleda kao sitnica, ali porodicama koje automobilom kreću na odmor i pažljivo broje svaki euro, ova razlika nije nimalo zanemarljiva. Crnogorska ruta: Do Budve za nepunih 12 eura. Ako se iz Beograda krene putničkim automobilom ka Budvi, troškovi drumskih nameta su prilično predvidivi i podnošljivi. • Kroz Srbiju: Od Beograda do granice sa Crnom Gorom putarina košta 950 dinara (oko 8,1 euro). • Kroz Crnu Goru: Prolazak kroz našu dionicu auto-puta od Mateševa do Smokovca plaća se 3,5 eura. • Konačni bilans: U jednom smjeru to je 11,6 eura. Za povratak kući treba pripremiti ukupno 23,2 eura. Kratko i jasno. Grčka avantura: Tri države i tri novčanika Sa druge strane, oni koji se odluče za Solun moraju da se pripreme za ozbiljnije „pražnjenje džepova“ na rampama kroz tri različite zemlje. • Srbija: Od Beograda do Preševa putarina iznosi 2.060 dinara (oko 17,6 eura). • Sjeverna Makedonija: Od Tabanovca do Evzonija čeka vas nekoliko rampi koje ukupno odnose 240 denara (oko 3,9 eura). • Grčka: Od granice do Soluna grčki auto-put uzima još 2,95 eura. • Konačni bilans: Samo u jednom smjeru treba izdvojiti 24,5 eura, dok povratna karta za drumske rampe iznosi blizu 49 eura! Đe je tu naš interes? Razlika od skoro 26 eura samo na ime putarina, kada se upari sa troškovima goriva, pravi opipljivu razliku u startu putovanja. Zato, kad se preračunavate za ljeto – stavite i digitron u pogon. Nekad se put do plaže plati mnogo više nego što se planira.

Put do Soluna duplo skuplji nego do našeg primorja

25/07/2026

Put do Soluna duplo skuplji nego do našeg primorja Jedna stavka u putnom budžetu ove godine ozbiljno ide u korist…

Šta nam statistika prećutkuje: Ne pada nezaposlenost, već gubimo radnike Dok statistika slavi istorijski pad nezaposlenosti ispod 8%, država bi trebala da se zabrine jer Crna Gora postaje prazna zemlja. Posla ima, a radnika nema. • Trenutna stopa nezaposlenosti 7,84% (prvi put u istoriji ispod 8%). • Ukupan broj nezaposlenih: 24.751 lice. Iako se Vlada ponosi "istorijski najnižom stopom nezaposlenosti" i taj rezultat pripisuje isključivo uspješnim ekonomskim politikama i programima Zavoda za zapošljavanje, dublja analiza ukazuje na to da je kontekst ove statistike sasvim drugačiji. Oštar pad broja nezaposlenih na evidenciji nije samo posljedica otvaranja novih radnih mjesta, već je u velikoj mjeri rezultat zabrinjavajućih demografskih trendova koji potresaju Crnu Goru. Dva su ključna faktora koja vještački "uljepšavaju" ovu statistiku: 1. Masovno iseljavanje radno sposobnog stanovništva: Građani, a posebno mladi ljudi iz sjeverne regije u kontinuitetu napuštaju državu u potrazi za boljim uslovima života u zemljama Zapadne Evrope. Osoba koja spakuje kofere i odseli se, automatski se briše sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. Statistički, nezaposlenost pada; suštinski, država gubi najvitalniji dio radne snage. 2. "Bijela kuga" i starenje nacije: Negativan prirodni priraštaj znači da je priliv novih, mladih ljudi koji tek ulaze na tržište rada svake godine sve manji. Baza iz koje se crpi radna snaga se sužava, što stvara privid smanjenja broja onih koji traže posao. Kada se ovi faktori uzmu u obzir, jasno je da rekordno niska nezaposlenost nije nužno znak ekonomskog buma, već simptom ozbiljnog demografskog pražnjenja. Dok statistika slavi, poslodavci na terenu se suočavaju sa suprotnim problemom – hroničnim nedostatkom radne snage u gotovo svim sektorima privrede.

Šta nam statistika prećutkuje: Ne pada nezaposlenost, već gubimo radnike

24/07/2026

Šta nam statistika prećutkuje: Ne pada nezaposlenost, već gubimo radnike Dok statistika slavi istorijski pad nezaposlenosti ispod 8%, država bi…

Prev1 … 8 9 10 11 12 13 14 … 17Next
No more posts to load

Copyright © 2026 - Plus Portal