Skip to content
No results
Plus portal
  • Aktuelno
  • Svijet oko nas
  • Plus Priče
Plus portalPlus portal
AKTUELNO PLUS PRIČE SVIJET OKO NAS

Hoće li auto-put uništiti ekosistem Bjelasice i Komova Dionica auto-puta Andrijevica - Berane - Boljare, duga 49 kilometara, uz projektovanu brzinu od 120 km/h, dobila je prolaznost Agencije za zaštitu životne sredine. Projektom je predviđeno probijanje čak 10 tunela i izgradnja 25 mostova. Međutim, najveća cijena neće biti samo finansijska. Trasa prolazi kroz osjetljive zone zaštite Nacionalnog parka Biogradska gora i prostorni plan Bjelasice i Komova, što otvara pitanje kako će jedan ovakav zahvat uticati na turistički potencijal planinskog centra Crne Gore. Evo šta Elaborat i planovi prećutkuju ili stavljaju u drugi plan: • Od petlje Crnča do Boljara trasa postaje nepremostiva barijera. Elaborat upozorava da na ovom planinskom dijelu nema planiranih prelaza za divlje životinje, što znači trajno presijecanje prirodnih staništa u jednoj od najbogatijih zona biodiverziteta. • Posebno je ugroženo bjelopoljsko selo Šipovice, gdje bi gradnja mogla trajno poremetiti izvore koji hrane vlažna staništa potoka Ljubivode, kao i tokove Koritske rijeke i Sušice. Za lokalne poljoprivrednike, ovo je pitanje opstanka. • Dok se auto-put gradi, na Pešteru se već planiraju vjetroelektrane i solarni parkovi. Uticaj gradnje puta i energetske infrastrukture na tom prostoru mogao bi da promijeni vizuelni i ekološki identitet ovog kraja mnogo više nego što investitori priznaju. Dok statistika računa kilometre i brzinu, mještani Andrijevice, Berana i Bijelog Polja postaju svjesni da auto-put dolazi sa "duplim dnom". Izgradnja ovakvog infrastrukturnog čvora u zonama koje su pod posebnom namjenom (Bjelasica i Komovi) zahtijevaće mnogo više od samog asfalta - zahtijevaće odgovore na pitanje kako zaštititi vodu i prirodu od kojih sjever živi..

Hoće li auto-put uništiti ekosistem Bjelasice i Komova

19/08/2026

Hoće li auto-put uništiti ekosistem Bjelasice i Komova Dionica auto-puta Andrijevica – Berane – Boljare, duga 49 kilometara, uz projektovanu…

Odlazak na plažu ili iskrcavanje na Normandiju Sjećate li se vremena kada je odlazak na plažu podrazumijevao peškir prebačen preko ramena, kupaći kostim, šešir i šlauf? Danas je odlazak na more ozbiljna logistička operacija ravna iskrcavanju u Normandiji, a porodice izgledaju kao da se sele na plažu za stalno. Na plažu se nosi izgleda sve što nam dođe pod ruku: suncobrani, peškiri, šeširi, kreme za sunčanje, šlaufi, kantice, lopatice, grabulje, plastične igračke od ribe do krokodila, mali bazeni, mišići za ruke, dušeci, pumpe za dušeke, jastuci i, naravno, frižider za plažu, kao da se planira preživljavanje u divljini. Roditelji, tako natovareni, više izgledaju kao građevinski radnici nego li turisti. Kada se napokon instalira baza sa svom mogućom opremom, cijela obala izgleda kao mješavina gradilišta i akva-parka. E, ali na kraju dana, onako crveni od sunca, umorni od plivanja i jurcanja za loptom, dolazi onaj "najgori" dio – sve to treba rasklopiti, pokupiti, složiti i spakovati nazad u gepek. Otac je taj koji najviše tegli i najviše psuje. Psuje sve redom i po spisku, sve do devetog koljena. Usput psuje dan kad je kupio šlauf u obliku flamingosa dok kupi sa pijeska kantice, lopatice, ribice… A sjutra čim svane, ide sve ispočetka…kantica, lopatica, šlauf, šešir, peškir…

Odlazak na plažu ili iskrcavanje na Normandiju

19/08/2026

Odlazak na plažu ili iskrcavanje na Normandiju Sjećate li se vremena kada je odlazak na plažu podrazumijevao peškir prebačen preko…

Prvo integritet, pa fotelja: Obavezna provjera za mandatara i ministra Vlada Crne Gore jednoglasno je utvrdila Predlog za promjenu Ustava kojim se uvodi obavezna prethodna provjera integriteta za kandidate za mandatara i članove Vlade. Niko neće moći da bude predložen za mandatara ili ministarstvo ukoliko prethodno ne prođe provjeru. To više nije stvar dobre volje, već stroga ustavna obaveza. Cilj je da se rizici prepoznaju i spriječe prije nego što prerastu u sukob interesa i koruptivno ponašanje, čime se mijenjaju standardi političke odgovornosti. U najskorijem periodu pred poslanicima će se naći i ustavno rješenje o ukidanju imuniteta članovima Vlade za krivična djela sa elementom korupcije.

Prvo integritet, pa fotelja: Obavezna provjera za mandatara i ministra

18/08/2026

Prvo integritet, pa fotelja: Obavezna provjera za mandatara i ministra Vlada Crne Gore jednoglasno je utvrdila Predlog za promjenu Ustava…

Kupamo se u znoju, a gazda poručuje „okupajte se u moru“. Sezonski radnici dijele sobe sa 12 cimera i udišu znoj i muku Problem sezonskih radnika nikako da ispliva na površinu iz mora izvještaja o broju noćenja, potrazi za krevetom više i rekordnim zaradama. Svi ćute – i novinari, i ugostitelji, i gosti – a bez tih ljudi turizam bi stao istog trena. Dok se hotelijeri konstantno žale na manjak radne snage, malo ko postavlja ključno pitanje: kakvi se uslovi uopšte nude onima koji dolaze da po suncu i vrućinama rade po dvanaest sati? Nevidljivi stubovi turizma: Uslovi, smještaj i rad na crnom U javnosti se skoro pa ne govori o neadekvatnom smještaju za sezonce, često prebukiranim sobama, ali i sivoj ekonomiji i radu na crnom koji i dalje cvjetaju pod okriljem sezone. Gost vidi nasmijanog konobara na terasi, ali ne vidi pritisak, iscrpljenost i muku radnika koji na kraju sezone izlaze iscijeđeni, pitajući se da li je zarada uopšte bila vrijedna toga. Kupamo se u znoju, a gazda poručuje „okupajte se u moru“ Priče o rekordima i uspjesima padaju u vodu onog trenutka kada se otvore vrata kolektivnog smještaja u kojima poslodavci drže ljude koji rade po dvanaest sati dnevno. Jedan od radnika koji ove sezone na primorju radi u dvostrukoj smjeni ogolio je ovu mračnu stranu turizma bez zadrške i uljepšavanja. „Kad sam pogađao posao, bilo je: imaš smještaj, obezbijeđenu hranu. Naravno da nisam očekivao hotelski smještaj, ali u sobi nas je osmorica. U nekim ih ima i po dvanaest. Kupatilo je jedno. Higijena nikakva. Klima radi, ali nas je u sobi mnogo, noći pretople, a u sobi nesnosan smrad što od znoja, što od loše higijene u smještaju“, priča za naš Plus portal Senad iz Tuzle. Ipak, kap koja je prelila čašu i pokazala svu bahatost pojedinih poslodavaca jeste cinizam sa kojim se ovi ljudi suočavaju nakon cijelog dana mučenja na nogama. „Kaže nam gazda: Možete da se okupate u moru nakon smjene. Jeste, kupamo se u znoju. Kad završimo sa poslom, ja jedva stojim na nogama, a on nam nudi još da plivamo“, ogorčeno poručuje ovaj radnik. Ljeto prolazi, sezona se bliži kraju, ali pitanje ostaje otvoreno: dokle ćemo dozvoliti da nam turizam počiva na izrabljivanju i ponižavanju ljudi koji pošteno zarađuju hljeb?

Kupamo se u znoju, a gazda poručuje „okupajte se u moru“. Sezonski radnici dijele sobe sa 12 cimera i udišu znoj i muku

17/08/2026

Kupamo se u znoju, a gazda poručuje „okupajte se u moru“. Sezonski radnici dijele sobe sa 12 cimera i udišu…

Država gubi milione, a ceh za pripravničku pljačku opet plaća narod Pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici potvrđeno je ono što su upućeni odavno znali – država je mjesecima nezakonito štedjela na račun onih od kojih sutra treba da nam zavisi pravda. Pripravnici u pravosuđu zakidani su za zarade, a ministarska fotelja se, po običaju, pravi nevješta dok troškovi sudskih sporova i zateznih kamata klize direktno na teret budžeta svih nas. Kada „kreativno tumačenje“ zakona udari o zid Sve je počelo donošenjem spornog administrativnog stava prema kojem se pripravnicima sa visokom stručnom spremom navodno ne isplaćuje minimalna zarada propisana Zakonom o radu za visokoškolce. Formula je bila jednostavnija nego što je po zakonu smjela biti: zakidaj dok se neko ne pobuni. Na osnovu tog administrativnog izuma, svi pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima primali su platu debelo ispod zakonskog minimuma od 800 eura. No, kao što to obično biva, račun je stigao na naplatu. Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda, obavezavši državu da tužiocu isplati naknadu štete uz sve prateće zatezne kamate. Iz Strukovnog odbora pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore s pravom pitaju – ko će snositi odgovornost za štetu koju će građani sada platiti kroz sudske troškove i kamate, ili ćemo se, opet, praviti da je budžet šuplja vreća bez dna? Da apsurd bude veći, nisu pripravnici jedine žrtve ovog administrativnog lavirinta. Gotovo identičnu nepravdu trpe i državni službenici i namještenici u pravosuđu, kojima se osnovna plata i dalje obračunava ispod zakonskog minimuma. Krajnje je vrijeme da nadležni prestanu da se igraju pravnika i da bez odlaganja usklade zarade sa zakonom. Jer, dok god greške plaćaju građani iz budžeta, a ne oni koji su ih napravili, nezakonita praksa će nam ostati najsigurnija tradicija.

Država gubi milione, a ceh za pripravničku pljačku opet plaća narod

17/08/2026

Država gubi milione, a ceh za pripravničku pljačku opet plaća narod Pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici potvrđeno je ono…

Državni trajekti pune kasu osam puta brže! Državni trajekti pune kasu osam puta brže! Za tri godine prihodovano skoro 30 miliona eura – osam puta više nego za dvije decenije privatnika. Otkako je trajektna linija Kamenari - Lepetane vraćena u državne ruke, za samo tri godine državnog upravljanja ostvareno je gotovo 30 miliona eura prihoda, dok je prethodni privatni operator za punih 20 godina koncesije državi uplatio svega 3,9 miliona eura. Iz Morskog dobra naglašavaju da svaki euro ostvaren na trajektu ostaje u Crnoj Gori i usmjerava se u razvoj infrastrukture, zdravstvo, obrazovanje, podršku primorskim opštinama i javne projekte, a obezbijeđene su i brojne olakšavajuće mjere za građane. Za razliku od nekadašnjeg perioda kada povlašćenih karata nije bilo, danas stanovnici Tivta i Herceg Novog vozilom prelaze po cijeni od tri eura, dok su pješaci, biciklisti, lica sa invaliditetom, hitna pomoć, vatrogasci i policija oslobođeni plaćanja. Tokom sezone na liniji je angažovano šest do osam trajekata kapaciteta preko 320 vozila, čime se obezbjeđuje nesmetan protok i izbjegavaju duže gužve.

Državni trajekti pune kasu osam puta brže!

15/08/2026

Državni trajekti pune kasu osam puta brže! Državni trajekti pune kasu osam puta brže! Za tri godine prihodovano skoro 30…

Dunav niži za osam metara. Na nekim mjestima izgleda kao bara. Zbog dugotrajnih suša i toplotnih talasa koji su pogodili Evropu, na Dunavu se bilježe rekordno niski vodostaji, a rijeka na pojedinim mjestima izgleda poput bare i može se maltene prepješačiti. Izronila prošlost Kada se uporedi sa najvišim nivoom u istoriji koji je iznosio 850 centimetara, dolazi se do šokantnog podatka da je ova velika evropska rijeka sada niža za čak osam metara. Uslijed povlačenja vode, iz korita Dunava na pojedinim mjestima izranjaju ostaci davno potonulih brodova, ali i zaostalo naoružanje poput neeksplodiranih ručnih bombi. Hidrolozi upozoravaju na ozbiljne probleme – od obustave plovidbe, do najava mogućih restrikcija vode i drastičnog skoka potrošnje električne energije koja jeveć zbog vrućina dostigla zimske rekorde.

Dunav niži za osam metara. Na nekim mjestima izgleda kao bara.

15/08/2026

Dunav niži za osam metara. Na nekim mjestima izgleda kao bara. Zbog dugotrajnih suša i toplotnih talasa koji su pogodili…

Berane-Rožaje: Počinju pripreme za rekonstrukciju magistrale Berane – Rožaje Vlada Crne Gore utvrdila je javni interes za eksproprijaciju zemljišta na prvoj dionici magistralnog puta Berane - Rožaje, koja se proteže od Berana do tunela Lokve. Ovaj korak otvara vrata za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na trasi dugoj 30,7 kilometara, za koju je krajem jula zvanično sklopljen višemilionski ugovor o gradnji. Uprava za saobraćaj je 29. jula potpisala ugovor o rekonstrukciji ove važne saobraćajnice vrijedan 53,68 miliona eura. Iz Uprave za saobraćaj ranije je saopšteno da se početak građevinskih radova očekuje odmah po završetku ljetnje turističke sezone, dok je ugovoreni rok za završetak radova tri godine. Detalji projekta Osim proširenja i temeljne rekonstrukcije magistralnog puta M5 na dionici Berane - Rožaje, projekat obuhvata i zahtjevne građevinske zahvate: · Radove na četiri tunela · Izgradnju jednog novog i sanaciju 12 postojećih mostova · Izgradnju ili obnovu čak 76 potpornih zidova Nadležni poručuju da će realizacijom ovog projekta sjever Crne Gore dobiti modernu saobraćajnicu, čime će se značajno unaprijediti bezbjednost i kvalitet putne mreže na ovom frekventnom pravcu.

Berane-Rožaje: Počinju pripreme za rekonstrukciju magistrale Berane – Rožaje

15/08/2026

Berane-Rožaje: Počinju pripreme za rekonstrukciju magistrale Berane – Rožaje Vlada Crne Gore utvrdila je javni interes za eksproprijaciju zemljišta na…

Ekološka država zatrpana smećem: Evidentirano 316 divljih deponija Prema zvaničnim podacima u 23 crnogorske opštine evidentirano je čak 316 divljih deponija, s tim što ova brojka gotovo sigurno nije konačna jer Glavni grad Podgorica uopšte ne dostavlja podatke o neuređenim odlagalištima. Za pratioce Plus Portala izvukli smo ključne i najzanimljivije detalje iz izvještaja: • Tivat - svijetla tačka: Prema zvaničnim podacima, Tivat je jedina opština u Crnoj Gori koja nema evidentiranih neuređenih odlagališta otpada. • Gdje ih je najviše? Neslavni rekorder je Bijelo Polje sa čak 87 divljih deponija. Slijede Berane (32), Andrijevica (31), Petnjica (27) i Kotor (20). • Šta kaže Eko-fond? Tokom prošle godine finansirana je sanacija 59 lokacija, pri čemu je najviše očišćeno u Bijelom Polju (18), Zeti (10) i Danilovgradu (8), ali praksa pokazuje da se na očišćenim mjestima ubrzo ponovo nagomilava otpad. • Začarani krug komunalaca: S obzirom na to da lokalne samouprave nemaju dovoljno kapaciteta, komunalna preduzeća očiste deponije, ali se na istim mjestima vrlo brzo ponovo pojave brda raznog otpada - pored puteva, na obalama rijeka i u parkovima.

Ekološka država zatrpana smećem: Evidentirano 316 divljih deponija

14/08/2026

Ekološka država zatrpana smećem: Evidentirano 316 divljih deponija Prema zvaničnim podacima u 23 crnogorske opštine evidentirano je čak 316 divljih…

Zakoni o stanovima mijenjaju se iz temelja: Održavanje stanova poskupljuje 50 odsto, više cijene kvadrata i oštre kazne do 10.000 eura Dok se građani i turisti ljeti uglavnom bave odmaranjem, plažama i vrućinama nadležni u Vladi ne gube vrijeme - pripremljen je Nacrt novog Zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada koji donosi radikalne promjene za sve vlasnike nekretnina. Za pratioce Plus portala izdvajamo ključne promjene koje direktno utiču na kućni budžet i svakodnevni život u zgradama: • Skuplje održavanje zgrada: Minimalna vrijednost boda raste sa 0,20 na 0,30 eura po kvadratu. To znači da će vlasnici stanova od 50 kvadrata umjesto dosadašnjih 10 eura izdvajati najmanje 15 eura mjesečno, dok će skupštine stanara moći da izglasaju i viši iznos zavisno od potreba zgrade. • Obavezni profesionalni upravnici i veći troškovi: Uvode se licencirani profesionalni upravnici koji moraju imati položen stručni ispit i osiguranje od odgovornosti. Zakon propisuje da upravniku mora pripasti najmanje 15 odsto, a predsjedniku skupštine stanara najmanje 5 odsto ukupno prikupljenog novca za održavanje zgrade. Na primjer, u zgradi koja mjesečno sakupi 300 eura, upravniku ide minimalno 45, a predsjedniku 15 eura. • Nema čekanja za dugove - izvršenje nakon tri mjeseca: Ako vlasnik stana ne plati naknadu za održavanje duže od tri mjeseca, upravnik je zakonski u obavezi da u roku od osam dana pokrene postupak izvršenja preko zbirnog računa koji ima svojstvo izvršne isprave. • Stroga finansijska transparentnost: Upravnik je dužan da vodi elektronsku evidenciju, svakom vlasniku na zahtjev dostavi mjesečni izvještaj banke o stanju na računu, a do 31. marta i godišnji finansijski izvještaj. • Visoke novčane kazne: Za neformiranje organa upravljanja ili određivanje vrijednosti boda ispod zakonskog minimuma predviđene su kazne od 500 do 5.000 eura za zgrade, dok se kazne za fizička lica kreću od 100 do 2.000 eura (a za pravna lica i do 10.000 eura). Nakon stupanja zakona na snagu, predviđen je rok od 12 mjeseci da se postojeće zgrade, organi upravljanja i agencije usklade sa novim pravilima, u suprotnom će lokalna uprava imenovati upravnike.

Zakoni o stanovima mijenjaju se iz temelja: Održavanje stanova poskupljuje 50 odsto, više cijene kvadrata i oštre kazne do 10.000 eura

14/08/2026

Zakoni o stanovima mijenjaju se iz temelja: Održavanje stanova poskupljuje 50 odsto, više cijene kvadrata i oštre kazne do 10.000…

Objavljen naknadni konkurs za upis u srednje škole: Prijave sredinom avgusta Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je naknadni konkurs za upis u prvi razred srednjih škola u Crnoj Gori za školsku 2026/2027. godinu. Ključne informacije za učenike i roditelje: • Prijavljivanje se vrši od 17. do 19. avgusta (0–24 časa) i 20. avgusta do 15 časova. • Način prijave: Elektronski putem portala www.upisi.edu.me. • Pogodnosti i dualno obrazovanje: Učenici su oslobođeni administrativnih taksi, a za one koji biraju trogodišnje programe i dualno obrazovanje obezbjeđene su mjesečne naknade kod poslodavaca (najmanje 10% za prvu, 15% za drugu i 20% za treću godinu prosječne neto zarade).

Objavljen naknadni konkurs za upis u srednje škole: Prijave sredinom avgusta

14/08/2026

Objavljen naknadni konkurs za upis u srednje škole: Prijave sredinom avgusta Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je naknadni konkurs…

Više od polovine naših građana ove godine ne može na odmor Dok se na našem primorju svake godine broje milioni turističkih dolazaka i obaraju rekordi, u sjeni tih uspjeha krije se porazna statistika standarda običnog čovjeka. Prema zvaničnim podacima koje je objavio MONSTAT, više od polovine stanovnika Crne Gore sebi ne može da priušti ni sedam dana odmora van kuće. Da stvar bude još teža, u zemlji u kojoj zvanična prosječna zarada navodno prelazi hiljadu eura, istovremeno potrošačka korpa za hranu i osnovne potrebe guta više od polovine primanja jedne porodice. Kada se na to dodaju kirije, krediti i stalna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, jasna je računica zašto je put do plaže za mnoge finansijski nemoguća misija. Dok strani turisti ostvaruju 95,8 odsto od ukupno 15,37 miliona noćenja, domaći radnik i prosječna porodica sve teže hvataju korak sa rastućim troškovima života. Dokle god je odmor privilegija malobrojnih u zemlji koja živi od turizma, imaćemo otvoreno pitanje bez lakog odgovora: kako pomiriti milionske turističke bilanse i činjenicu da sopstveni građani ljetovanje mogu da vide samo - na televiziji?

Više od polovine naših građana ove godine ne može na odmor

13/08/2026

Više od polovine naših građana ove godine ne može na odmor Dok se na našem primorju svake godine broje milioni…

Prev1 … 5 6 7 8 9 10 11 … 17Next
No more posts to load

Copyright © 2026 - Plus Portal