Skip to content
No results
Plus portal
  • Aktuelno
  • Svijet oko nas
  • Plus Priče
Plus portalPlus portal
AKTUELNO PLUS PRIČE SVIJET OKO NAS

Hoće li Bjelopoljci auto put gledati samo izdaleka Nakon što je ozvaničen početak pripremnih radova za dionicu od Mateševa do Andrijevice, iz kompanije Monteput stigle su zabrinjavajuće vijesti i za treću, najsjeverniju dionicu auto-puta. Nakon sastanaka opštinskih vlasti sa predstavnicima Ministarstva i Monteputa, postojao je čvrst dogovor: Boljanina će biti glavna kapija grada ka auto-putu, udaljena samo 6 km od grada. Danas, međutim, u dokumentima koji su dobili ekološku saglasnost, Boljanine nema. Ako ostane samo petlja u Crnči, Bijelo Polje rizikuje da postane „slijepo crijevo”. Umjesto da auto-put donese brz izlaz na auto-put, vozači iz grada će morati da kruže i preko 20 kilometara nazad prema Beranama samo da bi se uključili na trasu. Gdje je zapelo? Finansije su jedini razlog. Sama petlja košta prihvatljivih 3-4 miliona eura, ali pravi „kamen spoticanja” je prilazni put dug 8 kilometara. Zbog zahtjevnog terena, izgradnja te dionice koštala bi između 20 i 30 miliona eura – cijena koju neko očigledno ne želi da plati. Lokalna uprava vrši pritisak da se Boljanina vrati u planove ili da se izgradi direktna brza saobraćajnica. Gdje je nestala petlja Boljanina? Ranije je bio dogovor da najbliže uključenje za Bijelo Polje bude u mjestu Boljanina, udaljenom oko 6 kilometara od grada. Ta petlja je trebala direktno da poveže gradsko jezgro, industrijsku zonu, ali i turističku atrakciju Đalovića pećinu sa auto-putem. Iako zvanični ekološki dokument trenutno prepoznaje samo petlju Crnča, iz resornog ministarstva uporno stižu uvjeravanja da politički dogovor sa Bjelopoljcima ostaje na snazi.

Hoće li Bjelopoljci auto put gledati samo izdaleka

09/07/2026

Hoće li Bjelopoljci auto put gledati samo izdaleka Nakon što je ozvaničen početak pripremnih radova za dionicu od Mateševa do…

Kanalizacija poplavila bjelopoljsko šetalište Duž čitavog, tek izgrađenog bjelopoljskog šetališta, na više mjesta iz cijevi izbija kanalizacija koja se direktno uliva u Lim, šireći nesnosan smrad. Prema saznanjima „Plus portala“, kroz šetalište je sprovedena glavna cijev čija je funkcija da prikupi otpadne vode iz svih ulica iznad šetališta. Pretpostavlja se da u pumpama zastaje razni otpad, poput vlažnih maramica koje se ne razgrađuju i tako začepe kanalizacione cijevi. Ono što je trebalo predvidjeti jeste ugradnja noževa na pumpe koji bi sjekli čvrsti otpad. I radnici na terenu potvrđuju ono što smo i sami vidjeli. „Ovo se do sada nije dešavalo. Pretpostavljamo da se problem pojavio zbog loše urađene infrastrukture. I ja se pitam kako je moguće da se na projektu vrijednom toliko novca previdi osnovna funkcionalnost kanalizacione mreže“, kaže jedan od radnika iz Vodovoda „Bistrica“. Na naše pitanje kako se može riješiti problem, odgovorio je: „To neka riješi onaj ko je radio ovaj projekat. Ja sam tu samo da radim ono što mi nadležni kažu.“

Kanalizacija poplavila bjelopoljsko šetalište

09/07/2026

Kanalizacija poplavila bjelopoljsko šetalište Duž čitavog, tek izgrađenog bjelopoljskog šetališta, na više mjesta iz cijevi izbija kanalizacija koja se direktno…

Novo poglavlje za osobe s invaliditetom: Od izolacije do aktivnog života Crna Gora po prvi put omogućava osobama s invaliditetom da, uz stručnu podršku, žive u sopstvenom domu, donose odluke o svom životu i budu ravnopravni članovi naše zajednice. Godinama smo osobe s invaliditetom „smještali“ u institucije, zaboravljajući da svako od nas najviše vrijedi onda kada ima svoj mir, svoj kutak i slobodu da bira. Crna Gora konačno pravi taj veliki iskorak – pokreće „stanovanje uz podršku“. Šta ovo mijenja? ✅ Više nema izolacije – samo zajednica i podrška. ✅ Više nema „moranja“ – svoj izbor, svoj dom. ✅ Više nema usamljenosti – neće biti više sami. Podrška sada dolazi tamo gdje joj je mjesto: kod njih kući, u komšiluk, među ljude koji ih znaju i poštuju.

Novo poglavlje za osobe s invaliditetom: Od izolacije do aktivnog života

09/07/2026

Novo poglavlje za osobe s invaliditetom: Od izolacije do aktivnog života Crna Gora po prvi put omogućava osobama s invaliditetom…

Smještaj u domove: Sve što studenti treba da znaju za upis 2026/27. Proces upisa u studentske domove širom Crne Gore je počeo, a evo ključnih informacija na jednom mjestu: Sve prijave idu elektronskim putem na portalu: www.upisi.edu.me. Važni rokovi: • Brucoši (I godina): Od 1. do 7. septembra 2026. • Stariji studenti (II–VI godina & postdiplomci): Od 21. septembra do 5. oktobra 2026. Kapaciteti po gradovima: • Podgorica: 1068 (Dom učenika i studenata) + 400 (Novi studentski dom) • Nikšić: 250 („Braća Vučinić“) + 260 (Novi studentski dom) • Kotor: 150 („Spasić-Mašer“) • Cetinje: 116 • Berane: 91 • Bar: 40

Smještaj u domove: Sve što studenti treba da znaju za upis 2026/27.

09/07/2026

Smještaj u domove: Sve što studenti treba da znaju za upis 2026 Proces upisa u studentske domove širom Crne Gore…

Kraj ere „ćutanja administracije“? Deceniju smo čekali da podaci prestanu da budu „tajna država. Od danas, primjenjuje se novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji bi trebalo da stavi tačku na višegodišnju praksu skrivanja podataka iza administrativnih zidova. Šta se mijenja u odnosu na „stara dobra vremena“? Nema više „zaturenih“ zahtjeva, prigovora i dugometražnog čekanja na odgovor. Taj sistem, koji je nerijetko štitio institucije umjesto javnog interesa, odlazi u prošlost. Šta donosi novi zakon? • Usklađujemo se sa EU standardima. To znači da podaci ne smiju biti samo „dostupni“, već i upotrebljivi i transparentni. • Agencija za zaštitu ličnih podataka sada dobija nove kontrolore koji će imati zadatak da prate kako institucije zaista rade, a ne samo da li su ispoštovale formu. Iz Ministarstva javne uprave poručuju da su otvoreni za saradnju sa civilnim sektorom i medijima, jer praksa je jedini pravi test za svaki zakon. Mi u „Plus Portalu“ ćemo, kao i do sada, pomno pratiti da li ova reforma znači stvarnu promjenu za građane ili će ostati samo još jedan set pravila na papiru. Jer, transparentnost nije poklon koji dobijamo, već pravo koje svakodnevno moramo da branimo.

Kraj ere „ćutanja administracije“? Deceniju smo čekali da podaci prestanu da budu „tajna država.

08/07/2026

Kraj ere „ćutanja administracije“? Deceniju smo čekali da podaci prestanu da budu „tajna država. Od danas, primjenjuje se novi Zakon…

Ulcinj: Provjerili smo cijene. Cjenovnici na Maloj plaži „prepisani“ od prošle godine Prema saznanjima Plus portala, vlasnici apartmana i privatnog smještaja u Ulcinju, pored Male plaže, odlučili su da, uprkos rastu svih troškova, ne prate trend poskupljenja, već su cijene gotovo prepisali sa menija od prošle godine. Smještaj: Cijene pod kontrolom • Jednokrevetna soba: Cijene se kreću od 40 do 50 eura. • Dvokrevetna soba sa doručkom: Košta oko 100 eura. Domaćini ističu da su svjesni kupovne moći gostiju i da su korigovali cijene znatno manje nego što su porasli njihovi troškovi održavanja i komunalnih usluga. Cjenovnik u kafićima i restoranima • Pica: Od 5 do 10 eura (zavisno od vrste i veličine). • Pomfrit: 2,00 eura. • Dojč kafa: 2,60 eura. • Espresso: 1,20 eura. • Ness kafa: 2,20 eura. • Coca-cola: 2,20 eura. Ko su gosti Ulcinja? Struktura turista na Maloj plaži ove godine je jasna. Dominiraju gosti sa Kosova, dok je broj posjetilaca iz Bosne i Hercegovine i Novog Pazara nešto manji. Najjači talas gostiju, prema procjenama ugostitelja, zapravo počinje tek ovog vikenda. prema trenutnim procjenama, trajaće do 20. avgusta. Sezona jeste kraća u špicu, ali se "razvlači" na period koji je nekada bio nezamisliv, tako da sada traje do oktobra. “Sve se promijenilo, čak ni more nije isto. Nikad more u junu nije mjerilo temperaturu 27 stepeni. Zamislite kako će tek biti toplo u julu i avgustu", priča nam jedan od ugostitelja sa Male plaže. "Tačno je da je udarni termin kraći, ali sada imamo turista i u aprilu i u oktobru. To je ta nova realnost – sezona više nije jedan veliki talas, već niz manjih koji se protežu kroz čitavu godinu", zaključuje naš sagovornik.

Ulcinj: Provjerili smo cijene. Cjenovnici na Maloj plaži „prepisani“ od prošle godine

08/07/2026

Ulcinj: Provjerili smo cijene. Cjenovnici na Maloj plaži „prepisani“ od prošle godine Prema saznanjima Plus portala, vlasnici apartmana i privatnog…

Pljevlja: Vezišnica pretvorena u groblje ribe U rijeci Vezišnici, na potezu od Termoelektrane Pljevlja do ušća u rijeku Ćehotinu, zabilježen je totalni pomor ribe. Sportsko-ribolovni klub Lipljen" je odmah alarmirao nadležne službe i slučaj prijavili inspekciji za ribarstvo, vodnoj i ekološkoj inspekciji, kao i policiji i tužilaštvu. Tužilaštvo je već formiralo predmet. Šteta koju je nemoguće izmjeriti Iako su volonteri SRK "Lipljen" uz asistenciju službenika MUP-a prikupili oko 40 kilograma uginule ribe (klen, krkuša, mrena, gaovica), to je, nažalost, samo vrh ledenog brijega. „Prikupljena količina je neznatna u odnosu na ukupnu štetu. Ogromne količine riblje mlađi su uništene i njih nismo uspjeli ni da pokupimo“, upozoravaju iz "Lipljena". Sreća u nesreći je što su se stručnjaci iz Centra za ekotoksikološka ispitivanja zatekli u Pljevljima, pa su uzorci vode i uginule ribe uzeti pravovremeno.

Pljevlja: Vezišnica pretvorena u groblje ribe

07/07/2026

Pljevlja: Vezišnica pretvorena u groblje ribe U rijeci Vezišnici, na potezu od Termoelektrane Pljevlja do ušća u rijeku Ćehotinu, zabilježen…

Više od 90% HIV pozitivnih osoba krije dijagnozu zbog straha od stigme Istraživanje Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise otkriva alarmantne podatke o položaju osoba koje žive sa HIV-om u Crnoj Gori. Čak 90 odsto inficiranih krije svoju bolest od okoline, prvenstveno zbog duboko ukorijenjene stigme, osjećaja stida i lične krivice. Ključni problemi: • Čak 76 odsto ispitanika priznalo je da je odložilo testiranje iz straha od reakcije sredine. • Više od polovine inficiranih sumnja u povjerljivost medicinskih kartona, dok četvrtina otvoreno vjeruje da ona ne postoji. • Odlazak u domove zdravlja zbog straha od prepoznavanja predstavlja ogroman teret, zbog čega neki pacijenti čak izbjegavaju liječenje. • U javnom zdravstvenom sistemu ne postoji specifična usluga psihološkog savjetovanja, pa taj teret trenutno nosi vaninstitucionalno savjetovalište Fondacije. • Mentalno zdravlje pod pritiskom Stručnjaci upozoravaju da je mentalno stanje oboljelih ozbiljno ugroženo: 42 odsto ispitanika konstantno osjeća anksioznost, dok je trećina u stanju stalne potištenosti. Iz Fondacije apeluju na hitno podizanje nivoa svijesti javnosti, kao i na kontinuiranu edukaciju zdravstvenih radnika kako bi se u bolnicama stvorilo sigurno okruženje bez diskriminacije.

Više od 90% HIV pozitivnih osoba krije dijagnozu zbog straha od stigme

06/07/2026

Više od 90% HIV pozitivnih osoba krije dijagnozu zbog straha od stigme Istraživanje Crnogorske fondacije za HIV i virusne hepatitise…

Skupština Crne Gore: Gotovo milion eura za ugovore o djelu u 2026. Godini Skupština Crne Gore će tokom 2026. godine na ime 86 ugovora o djelu isplatiti najmanje 939.987,53 eura bruto. Dok Skupština „štanca“ ugovore, jasno je da se ovaj mehanizam pretvorio u savršen paravan. Umjesto redovnih radnih mjesta, na kojima se odgovara pred zakonom i procedurama, imamo armiju honoraraca čija imena i primanja pune stupce, ali i džepove. • Povlašćena „ekipa“: Dok većina radi za prosječnu platu, „zlatni honorarci“ poput Milorada Gogića, Mirka Lalatovića ili dr Milana Krstića mjesečno uzimaju između 1.200 i 1.400 eura. • Savjetnici bez imenovanja: Iako formalno nisu savjetnici (jer bi to zahtijevalo transparentan izbor), u praksi oni to jesu. Kabinet predsjednika Andrije Mandića pronašao je način da „zaobiđe“ administrativne prepreke i postavi svoje ljude, koristeći ugovore o djelu kao prečicu do uticaja i budžetskog novca. • Od čistačica do doktora nauka: Na spisku su svi – od kurira do eksperata za geopolitiku. Postavlja se logično pitanje. Dok se fotelje u Podgorici popunjavaju po „ugovornom“ ključu, nama ostaje da računamo koliko bi se škola, puteva ili socijalnih davanja moglo pokriti ovim „skupštinskim milionom“.

Skupština Crne Gore: Gotovo milion eura za ugovore o djelu u 2026. Godini

06/07/2026

Skupština Crne Gore: Gotovo milion eura za ugovore o djelu u 2026. Godini Skupština Crne Gore će tokom 2026. godine…

„Ne damo zemlju tajkunima“: Protest mještana Šavnika i Nikšića zbog eksproprijacije za vjetropark Vlasnici privatnih imanja, čija je zemlja predmet eksproprijacije, organizuju protestno okupljanje pod nazivom „Ne damo zemlju tajkunima“. Protest će se održati u petak, 3. jula, u 10 časova ispred zgrade Uprave za nekretnine u Nikšiću. Sporna eksproprijacija za privatnu firmu iz Dubaija Iz Građanske inicijative „Spasimo Brezna i pogođene lokalne zajednice u Šavniku“ poručuju da je u toku oduzimanje više stotina parcela u Nikšiću i Šavniku radi izgradnje dalekovoda za vjetropark „Bijela“. Projektom upravlja privatna kompanija Alcazar Energy Partners iz Dubaija, a mještani tvrde da je Vlada Crne Gore, na inicijativu Ministarstva urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine, nezakonito proglasila „javni interes“ kako bi omogućila privatni profit. „Vlada je proglasila javni interes bez jasnog obrazloženja za koje se projekte oduzima imovina. Pogođeni vlasnici su već podnijeli tužbu Upravnom sudu, ali nadležne institucije užurbano nastavljaju postupak, krijući u rješenjima ko je zapravo krajnji korisnik“, navode iz GI. Naknada od 15 eura za 30 godina Mještani su posebno revoltirani načinom na koji se određuje „pravična nadoknada“. Kako ističu, novac za eksproprijaciju deponovalo je Ministarstvo kojim rukovodi Slaven Radunović, a iznosi su ponižavajući. Kao drastičan primjer navode slučaj Dragana Mandića, suvlasnika imanja i kuće u Šavniku, kojem je za pravo korišćenja zemljišta na 30 godina ponuđena naknada od ukupno 15 eura. Protestom žele da ukažu na netransparentnost postupka, zloupotrebu instituta javnog interesa i ugrožavanje privatne svojine radi interesa stranih investitora.

„Ne damo zemlju tajkunima“: Protest mještana Šavnika i Nikšića zbog eksproprijacije za vjetropark

03/07/2026

„Ne damo zemlju tajkunima“: Protest mještana Šavnika i Nikšića zbog eksproprijacije za vjetropark Vlasnici privatnih imanja, čija je zemlja predmet…

Lučonoše pokazale neznanje na testovima za upis na Medicinski fakultet Iako na Medicinski fakultet mahom dolaze đaci generacije i nosioci diplome „Luča“, rezultati prijemnog godinama unazad potvrđuju da odlične školske ocjene ne prate realno znanje. Katastrofalan uspjeh na testovima Na studijski program Medicina, od 126 kandidata koji su pristupili testiranju, čak 72 je dobilo negativnu ocjenu. Rezultati su poražavajući: Situacija na Stomatologiji je još teža – od 38 kandidata koji su izašli na test, čak 31 je dobio jedinicu. Niko nije zaslužio peticu, a samo jedan kandidat je dobio četvorke iz oba predmeta. Problem „inflacije“ ocjena Sa fakulteta godinama poručuju da su pitanja iz hemije i biologije usklađena sa planom i programom gimnazija, te da se odgovori nalaze u udžbenicima od prvog do četvrtog razreda. Pravo na prigovor Kandidati koji smatraju da su nepravilno ocijenjeni i da imaju pravo na prigovor Komisiji za upis, uz mogućnost uvida u način ocjenjivanja.

Lučonoše pokazale neznanje na testovima za upis na Medicinski fakultet

02/07/2026

Lučonoše pokazale neznanje na testovima za upis na Medicinski fakultet Iako na Medicinski fakultet mahom dolaze đaci generacije i nosioci…

Eparhija budimljansko-nikšićka protiv izgradnje deponije: Svetinje su nedodirljive Eparhija budimljansko-nikšićka oglasila se povodom najavljene izgradnje regionalnog centra za upravljanje otpadom u neposrednoj blizini muslimanskog mezarja i hrama Svetog apostola Tome na Brzavi, poručujući da se sakralni prostori ne smiju ugrožavati. "Briga za mezarje je i naša briga" Iz Eparhije ističu da planirana lokacija nosi posebnu težinu jer se nalazi pored muslimanskog mezarja i pravoslavnog hrama, koji su svjedočanstvo vjekovnog zajedničkog života. "Te dvije svetinje nisu svjedočanstvo podjele, već vjekovnog zajedničkog života. Onaj ko istinski poštuje svoju svetinju, znaće da poštuje i svetinju svoga bližnjeg. Briga muslimanske zajednice za očuvanje svoga mezarja nije samo njihova briga – ona je i naša briga", navode u saopštenju. Dodaju da se hram Svetog apostola Tome na Brzavi vijekovima koristi kao mjesto molitve i istorijskog pamćenja, te da ovo pitanje prevazilazi okvire jedne vjerske zajednice. "Svetinje nisu samo građevine, niti su groblja obične parcele. To su mjesta gdje se zemlja dodiruje sa Nebom", poručuju iz Eparhije. Poziv nadležnima na dijalog " Pozivamo nadležne institucije da pažljivo preispitaju sva rješenja koja bi mogla ugroziti sakralne prostore, prirodno okruženje i povjerenje koje se generacijama gradi", ističu iz Eparhije. Zaključuju da se ovim istupom ne protive razvoju, već brane princip dostojanstva.

Eparhija budimljansko-nikšićka protiv izgradnje deponije: Svetinje su nedodirljive

02/07/2026

Eparhija budimljansko-nikšićka protiv izgradnje deponije: Svetinje su nedodirljive Eparhija budimljansko-nikšićka oglasila se povodom najavljene izgradnje regionalnog centra za upravljanje otpadom…

Prev1 … 3 4 5 6 7 8 9Next
No more posts to load

Copyright © 2026 - Plus Portal