Skip to content
No results
Plus portal
  • Aktuelno
  • Svijet oko nas
  • Plus Priče
Plus portalPlus portal
AKTUELNO PLUS PRIČE SVIJET OKO NAS

Oštre kontrole na moru: Inspektori naplatili skoro 60.000 eura kazni, oduzeto i četvoro plovila Inspektori sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija Kotor i Bar obavili su od 15. do 22. avgusta 90 inspekcijskih pregleda i izrekli ukupno 59.200 eura novčanih kazni, saopštilo je Ministarstvo pomorstva. Tokom pojačanih kontrola privremeno su oduzeta četiri plovila, dok je na barskom području u pet slučajeva zabranjena plovidba skuterima. • Boka Kotorska pod lupom: U 51 pregledu na području Kotora utvrđen je 21 prekršaj uz kazne teške 48.900 eura, a oduzeta su i dva plovila. • Bar i okolina: Obavljeno je 39 pregleda, izdato 16 prekršajnih naloga vrijednih 10.300 eura, oduzeta dva plovila i izrečena zabrana za pet skutera. Iz Ministarstva upozoravaju da, uprkos apelima, mnogi i dalje krše propise i ugrožavaju sigurnost na moru. Pojačane kontrole se nastavljaju, uz primjenu najstrožih zakonskih mjera za prekršioce.

Oštre kontrole na moru: Inspektori naplatili skoro 60.000 eura kazni, oduzeto i četvoro plovila

23/08/2026

Oštre kontrole na moru: Inspektori naplatili skoro 60.000 eura kazni, oduzeto i četvoro plovila Inspektori sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija Kotor…

Ulcinj: Udar na investiture. Komunalije idu na 135 eura po kvadratu, za neke djelove rast i do 125 odsto Najatraktivniji djelovi Ulcinja ubuduće će papreno koštati investitore. Za lokacije u Prvoj A zoni naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta iznosiće 135 eura po neto kvadratnom metru. Za lokacije koje su i po odluci iz 2021. godine pripadale Prvoj A zoni (poput Pristana, hotela Galeb i Mediteran, Starog grada, Pinješa i Ade Bojane), naknada raste sa 90 na 135 eura po kvadratu. Pojedine planske cjeline prelaze iz niže u najskuplju zonu. Tako za Rt Đerane – Port Milena i DUP „Pinješ–Borova šuma“ naknada sa dosadašnjih 60 ide na 135 eura po kvadratu. Novim predlogom obuhvaćeni su i moduli II, III i VI u dijelu sektora na Velikoj plaži, čime se objedinjuje veći dio ovog atraktivnog turističkog prostora. Izmjene ne pogađaju samo ekskluzivne lokacije. Cijene komunalija rastu za 50 odsto u svim ostalim zonama: • Prva zona: sa 60 na 90 eura/m² • Druga zona: sa 48 na 72 eura/m² • Treća zona: sa 36 na 54 eura/m² • Četvrta zona: sa 24 na 36 eura/m² • Peta zona: sa 18 na 27 eura/m² • Šesta zona: u tabeli je navedena cijena od 5 eura/m². Olakšica: Veći popust za jednokratno plaćanje Kao svojevrsna „utjeha“ investitorima, predlogom se povećava popust za jednokratno izmirivanje naknade sa 20 na 25 odsto, i to za objekte ukupne neto površine do 500 kvadrata. To znači da bi investitor koji ispunjava uslove u Prvoj A zoni umjesto pune cijene plaćao 101,25 eura po kvadratu, pa bi naknada za objekat od 500 kvadrata iznosila 50.625 eura.

Ulcinj: Udar na investiture. Komunalije idu na 135 eura po kvadratu, za neke djelove rast i do 125 odsto

23/08/2026

Ulcinj: Udar na investiture. Komunalije idu na 135 eura po kvadratu, za neke djelove rast i do 125 odsto Najatraktivniji…

Suša prepolovila prinose. Pljoprivrednici prijete: ako izostane reakcija Vlade, slijede protesti Zbog katastrofalne suše koja je prepolovila ovogodišnje prinose i izostanka adekvatne reakcije nadležnih, Udruženje stočara najavljuje da će poljoprivredni proizvođači sačekati još oko sedmicu dana odgovor nadležnih, nakon čega će održati zajednički sastanak i donijeti odluku o daljim koracima. Prema raspoloživim podacima, zbog suše ovogodišnji prinosi podbacili su i do 70 odsto. Umjesto besplatne pomoći, predloženo je da država pomogne kroz oslobađanje od carina i PDV-a, kao i učešće u prevozu i povoljnoj distribuciji stočne hrane. Ponovljen je apel da država pokrene kampanju i subvencioniše bušenje bunara za snabdijevanje vodom u selima. Problemi ne pogađaju samo stočare, već i voćare, povrtare, ribare i drvoprerađivači, te da planiraju zajedničko djelovanje prema Vladi Crne Gore.

Suša prepolovila prinose. Pljoprivrednici prijete: ako izostane reakcija Vlade, slijede protesti

22/08/2026

Suša prepolovila prinose. Pljoprivrednici prijete: ako izostane reakcija Vlade, slijede protesti Zbog katastrofalne suše koja je prepolovila ovogodišnje prinose i…

Cijene goriva idu nagore, a Vlada čvrsto drži akcize Moguće novo poskupljenje goriva u utorak ponovo otvara ključno pitanje ravnoteže između stabilnosti državnog budžeta i zaštite životnog standarda građana. Iako je situacija u javnim finansijama stabilnija u odnosu na uporedni period prošle godine, izostanak reakcije Ministarstva finansija kroz smanjenje akciza otvara prostor za ozbiljnu ekonomsku debatu. Svako poskupljenje goriva lančano utiče na rast cijena transporta, osnovnih životnih namirnica i usluga, čime se direktno topi kupovna moć stanovništva. Akcize na mineralna ulja i njihove derivate predstavljaju značajan prihod državne kasi. Ministarstvo finansija se obično oslanja na ovu stabilnost kako bi izmirilo tekuće obaveze. Politički i ekonomski akteri, uključujući Evropski savez, argumentuju da bi država odricanjem od dijela akciznih prihoda mogla direktno da zaštiti standard građana za najmanje deset centi po litru.

Cijene goriva idu nagore, a Vlada čvrsto drži akcize

22/08/2026

Cijene goriva idu nagore, a Vlada čvrsto drži akcize Moguće novo poskupljenje goriva u utorak ponovo otvara ključno pitanje ravnoteže…

Građani, pažnja: Plaćanje računa preko telefona sada košta maksimalno 5 centi Ako još uvijek plaćate račune na šalterima i trošite eure na provizije, vrijeme je da pogledate koliko vam novca zapravo može ostati u džepu. Šta donose instant plaćanja? · Za svaku uplatu ili prijem uplate do 200 eura putem mobilnog ili internet bankarstva, naknada može iznositi najviše pet centi. · Umjesto da za deset mjesečnih računa (struja, voda, telefon) na šalteru banke izdvojite ukupno pet eura za provizije, plaćanjem istih računa putem telefona ukupan trošak iznosiće najviše 50 centi. · Novac se s računa na račun prenosi za svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je vikend, praznik ili tri ujutru - sistem radi neprekidno (365 dana u godini). · Za korišćenje ove pogodnosti nije vam potrebna nikakva dodatna registracija ili posebna aplikacija, već postojeće usluge mobilnog i internet bankarstva vaše banke. Koja su pravila i ograničenja? · Transakcije do 3.000 eura: Instant plaćanja su omogućena za transakcije između građana i pravnih lica unutar Crne Gore do iznosa od 3.000 eura po transakciji, uz neograničen broj plaćanja tokom dana. · Veći iznosi: Za transakcije preko 200 eura, naknada ne može biti veća od one koju ista banka naplaćuje za običan prenos novca sa računa na račun. · Gdje je izuzetak? Važno je naglasiti da instant plaćanja još uvijek nijesu dostupna za uplate na državne račune javnih prihoda (porezi, doprinosi, carine, akcize, takse i novčane kazne). · Uporedite banke: Iako je limit od pet centi maksimalan za iznose do 200 eura, naknade se od banke do banke razlikuju, a CBCG na svom zvaničnom sajtu objavljuje uporedne podatke kako bi građani mogli da provjere i odaberu najpovoljniju opciju.

Građani, pažnja: Plaćanje računa preko telefona sada košta maksimalno 5 centi

19/08/2026

Građani, pažnja: Plaćanje računa preko telefona sada košta maksimalno 5 centi Ako još uvijek plaćate račune na šalterima i trošite…

Hoće li auto-put uništiti ekosistem Bjelasice i Komova Dionica auto-puta Andrijevica - Berane - Boljare, duga 49 kilometara, uz projektovanu brzinu od 120 km/h, dobila je prolaznost Agencije za zaštitu životne sredine. Projektom je predviđeno probijanje čak 10 tunela i izgradnja 25 mostova. Međutim, najveća cijena neće biti samo finansijska. Trasa prolazi kroz osjetljive zone zaštite Nacionalnog parka Biogradska gora i prostorni plan Bjelasice i Komova, što otvara pitanje kako će jedan ovakav zahvat uticati na turistički potencijal planinskog centra Crne Gore. Evo šta Elaborat i planovi prećutkuju ili stavljaju u drugi plan: • Od petlje Crnča do Boljara trasa postaje nepremostiva barijera. Elaborat upozorava da na ovom planinskom dijelu nema planiranih prelaza za divlje životinje, što znači trajno presijecanje prirodnih staništa u jednoj od najbogatijih zona biodiverziteta. • Posebno je ugroženo bjelopoljsko selo Šipovice, gdje bi gradnja mogla trajno poremetiti izvore koji hrane vlažna staništa potoka Ljubivode, kao i tokove Koritske rijeke i Sušice. Za lokalne poljoprivrednike, ovo je pitanje opstanka. • Dok se auto-put gradi, na Pešteru se već planiraju vjetroelektrane i solarni parkovi. Uticaj gradnje puta i energetske infrastrukture na tom prostoru mogao bi da promijeni vizuelni i ekološki identitet ovog kraja mnogo više nego što investitori priznaju. Dok statistika računa kilometre i brzinu, mještani Andrijevice, Berana i Bijelog Polja postaju svjesni da auto-put dolazi sa "duplim dnom". Izgradnja ovakvog infrastrukturnog čvora u zonama koje su pod posebnom namjenom (Bjelasica i Komovi) zahtijevaće mnogo više od samog asfalta - zahtijevaće odgovore na pitanje kako zaštititi vodu i prirodu od kojih sjever živi..

Hoće li auto-put uništiti ekosistem Bjelasice i Komova

19/08/2026

Hoće li auto-put uništiti ekosistem Bjelasice i Komova Dionica auto-puta Andrijevica – Berane – Boljare, duga 49 kilometara, uz projektovanu…

Odlazak na plažu ili iskrcavanje na Normandiju Sjećate li se vremena kada je odlazak na plažu podrazumijevao peškir prebačen preko ramena, kupaći kostim, šešir i šlauf? Danas je odlazak na more ozbiljna logistička operacija ravna iskrcavanju u Normandiji, a porodice izgledaju kao da se sele na plažu za stalno. Na plažu se nosi izgleda sve što nam dođe pod ruku: suncobrani, peškiri, šeširi, kreme za sunčanje, šlaufi, kantice, lopatice, grabulje, plastične igračke od ribe do krokodila, mali bazeni, mišići za ruke, dušeci, pumpe za dušeke, jastuci i, naravno, frižider za plažu, kao da se planira preživljavanje u divljini. Roditelji, tako natovareni, više izgledaju kao građevinski radnici nego li turisti. Kada se napokon instalira baza sa svom mogućom opremom, cijela obala izgleda kao mješavina gradilišta i akva-parka. E, ali na kraju dana, onako crveni od sunca, umorni od plivanja i jurcanja za loptom, dolazi onaj "najgori" dio – sve to treba rasklopiti, pokupiti, složiti i spakovati nazad u gepek. Otac je taj koji najviše tegli i najviše psuje. Psuje sve redom i po spisku, sve do devetog koljena. Usput psuje dan kad je kupio šlauf u obliku flamingosa dok kupi sa pijeska kantice, lopatice, ribice… A sjutra čim svane, ide sve ispočetka…kantica, lopatica, šlauf, šešir, peškir…

Odlazak na plažu ili iskrcavanje na Normandiju

19/08/2026

Odlazak na plažu ili iskrcavanje na Normandiju Sjećate li se vremena kada je odlazak na plažu podrazumijevao peškir prebačen preko…

Prvo integritet, pa fotelja: Obavezna provjera za mandatara i ministra Vlada Crne Gore jednoglasno je utvrdila Predlog za promjenu Ustava kojim se uvodi obavezna prethodna provjera integriteta za kandidate za mandatara i članove Vlade. Niko neće moći da bude predložen za mandatara ili ministarstvo ukoliko prethodno ne prođe provjeru. To više nije stvar dobre volje, već stroga ustavna obaveza. Cilj je da se rizici prepoznaju i spriječe prije nego što prerastu u sukob interesa i koruptivno ponašanje, čime se mijenjaju standardi političke odgovornosti. U najskorijem periodu pred poslanicima će se naći i ustavno rješenje o ukidanju imuniteta članovima Vlade za krivična djela sa elementom korupcije.

Prvo integritet, pa fotelja: Obavezna provjera za mandatara i ministra

18/08/2026

Prvo integritet, pa fotelja: Obavezna provjera za mandatara i ministra Vlada Crne Gore jednoglasno je utvrdila Predlog za promjenu Ustava…

Kupamo se u znoju, a gazda poručuje „okupajte se u moru“. Sezonski radnici dijele sobe sa 12 cimera i udišu znoj i muku Problem sezonskih radnika nikako da ispliva na površinu iz mora izvještaja o broju noćenja, potrazi za krevetom više i rekordnim zaradama. Svi ćute – i novinari, i ugostitelji, i gosti – a bez tih ljudi turizam bi stao istog trena. Dok se hotelijeri konstantno žale na manjak radne snage, malo ko postavlja ključno pitanje: kakvi se uslovi uopšte nude onima koji dolaze da po suncu i vrućinama rade po dvanaest sati? Nevidljivi stubovi turizma: Uslovi, smještaj i rad na crnom U javnosti se skoro pa ne govori o neadekvatnom smještaju za sezonce, često prebukiranim sobama, ali i sivoj ekonomiji i radu na crnom koji i dalje cvjetaju pod okriljem sezone. Gost vidi nasmijanog konobara na terasi, ali ne vidi pritisak, iscrpljenost i muku radnika koji na kraju sezone izlaze iscijeđeni, pitajući se da li je zarada uopšte bila vrijedna toga. Kupamo se u znoju, a gazda poručuje „okupajte se u moru“ Priče o rekordima i uspjesima padaju u vodu onog trenutka kada se otvore vrata kolektivnog smještaja u kojima poslodavci drže ljude koji rade po dvanaest sati dnevno. Jedan od radnika koji ove sezone na primorju radi u dvostrukoj smjeni ogolio je ovu mračnu stranu turizma bez zadrške i uljepšavanja. „Kad sam pogađao posao, bilo je: imaš smještaj, obezbijeđenu hranu. Naravno da nisam očekivao hotelski smještaj, ali u sobi nas je osmorica. U nekim ih ima i po dvanaest. Kupatilo je jedno. Higijena nikakva. Klima radi, ali nas je u sobi mnogo, noći pretople, a u sobi nesnosan smrad što od znoja, što od loše higijene u smještaju“, priča za naš Plus portal Senad iz Tuzle. Ipak, kap koja je prelila čašu i pokazala svu bahatost pojedinih poslodavaca jeste cinizam sa kojim se ovi ljudi suočavaju nakon cijelog dana mučenja na nogama. „Kaže nam gazda: Možete da se okupate u moru nakon smjene. Jeste, kupamo se u znoju. Kad završimo sa poslom, ja jedva stojim na nogama, a on nam nudi još da plivamo“, ogorčeno poručuje ovaj radnik. Ljeto prolazi, sezona se bliži kraju, ali pitanje ostaje otvoreno: dokle ćemo dozvoliti da nam turizam počiva na izrabljivanju i ponižavanju ljudi koji pošteno zarađuju hljeb?

Kupamo se u znoju, a gazda poručuje „okupajte se u moru“. Sezonski radnici dijele sobe sa 12 cimera i udišu znoj i muku

17/08/2026

Kupamo se u znoju, a gazda poručuje „okupajte se u moru“. Sezonski radnici dijele sobe sa 12 cimera i udišu…

Država gubi milione, a ceh za pripravničku pljačku opet plaća narod Pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici potvrđeno je ono što su upućeni odavno znali – država je mjesecima nezakonito štedjela na račun onih od kojih sutra treba da nam zavisi pravda. Pripravnici u pravosuđu zakidani su za zarade, a ministarska fotelja se, po običaju, pravi nevješta dok troškovi sudskih sporova i zateznih kamata klize direktno na teret budžeta svih nas. Kada „kreativno tumačenje“ zakona udari o zid Sve je počelo donošenjem spornog administrativnog stava prema kojem se pripravnicima sa visokom stručnom spremom navodno ne isplaćuje minimalna zarada propisana Zakonom o radu za visokoškolce. Formula je bila jednostavnija nego što je po zakonu smjela biti: zakidaj dok se neko ne pobuni. Na osnovu tog administrativnog izuma, svi pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima primali su platu debelo ispod zakonskog minimuma od 800 eura. No, kao što to obično biva, račun je stigao na naplatu. Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda, obavezavši državu da tužiocu isplati naknadu štete uz sve prateće zatezne kamate. Iz Strukovnog odbora pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore s pravom pitaju – ko će snositi odgovornost za štetu koju će građani sada platiti kroz sudske troškove i kamate, ili ćemo se, opet, praviti da je budžet šuplja vreća bez dna? Da apsurd bude veći, nisu pripravnici jedine žrtve ovog administrativnog lavirinta. Gotovo identičnu nepravdu trpe i državni službenici i namještenici u pravosuđu, kojima se osnovna plata i dalje obračunava ispod zakonskog minimuma. Krajnje je vrijeme da nadležni prestanu da se igraju pravnika i da bez odlaganja usklade zarade sa zakonom. Jer, dok god greške plaćaju građani iz budžeta, a ne oni koji su ih napravili, nezakonita praksa će nam ostati najsigurnija tradicija.

Država gubi milione, a ceh za pripravničku pljačku opet plaća narod

17/08/2026

Država gubi milione, a ceh za pripravničku pljačku opet plaća narod Pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici potvrđeno je ono…

Državni trajekti pune kasu osam puta brže! Državni trajekti pune kasu osam puta brže! Za tri godine prihodovano skoro 30 miliona eura – osam puta više nego za dvije decenije privatnika. Otkako je trajektna linija Kamenari - Lepetane vraćena u državne ruke, za samo tri godine državnog upravljanja ostvareno je gotovo 30 miliona eura prihoda, dok je prethodni privatni operator za punih 20 godina koncesije državi uplatio svega 3,9 miliona eura. Iz Morskog dobra naglašavaju da svaki euro ostvaren na trajektu ostaje u Crnoj Gori i usmjerava se u razvoj infrastrukture, zdravstvo, obrazovanje, podršku primorskim opštinama i javne projekte, a obezbijeđene su i brojne olakšavajuće mjere za građane. Za razliku od nekadašnjeg perioda kada povlašćenih karata nije bilo, danas stanovnici Tivta i Herceg Novog vozilom prelaze po cijeni od tri eura, dok su pješaci, biciklisti, lica sa invaliditetom, hitna pomoć, vatrogasci i policija oslobođeni plaćanja. Tokom sezone na liniji je angažovano šest do osam trajekata kapaciteta preko 320 vozila, čime se obezbjeđuje nesmetan protok i izbjegavaju duže gužve.

Državni trajekti pune kasu osam puta brže!

15/08/2026

Državni trajekti pune kasu osam puta brže! Državni trajekti pune kasu osam puta brže! Za tri godine prihodovano skoro 30…

Dunav niži za osam metara. Na nekim mjestima izgleda kao bara. Zbog dugotrajnih suša i toplotnih talasa koji su pogodili Evropu, na Dunavu se bilježe rekordno niski vodostaji, a rijeka na pojedinim mjestima izgleda poput bare i može se maltene prepješačiti. Izronila prošlost Kada se uporedi sa najvišim nivoom u istoriji koji je iznosio 850 centimetara, dolazi se do šokantnog podatka da je ova velika evropska rijeka sada niža za čak osam metara. Uslijed povlačenja vode, iz korita Dunava na pojedinim mjestima izranjaju ostaci davno potonulih brodova, ali i zaostalo naoružanje poput neeksplodiranih ručnih bombi. Hidrolozi upozoravaju na ozbiljne probleme – od obustave plovidbe, do najava mogućih restrikcija vode i drastičnog skoka potrošnje električne energije koja jeveć zbog vrućina dostigla zimske rekorde.

Dunav niži za osam metara. Na nekim mjestima izgleda kao bara.

15/08/2026

Dunav niži za osam metara. Na nekim mjestima izgleda kao bara. Zbog dugotrajnih suša i toplotnih talasa koji su pogodili…

Prev1 … 3 4 5 6 7 8 9 … 16Next
No more posts to load

Copyright © 2026 - Plus Portal