Skip to content
No results
Plus portal
  • Aktuelno
  • Svijet oko nas
  • Plus Priče
Plus portalPlus portal
AKTUELNO PLUS PRIČE SVIJET OKO NAS

Svitac u noći: Tamo gdje je nekad treperilo djetinjstvo Naučnici upozoravaju da magija svitaca polako nestaje i da naša djeca možda nikada neće imati priliku da trče po dvorištu i jure ova mala svetlucava bića. A svicima malo treba – samo mir, šuma i malo mraka da bi produžili vrstu. Međutim, istraživači su shvatili nešto poražavajuće: ubija ih naša svjetlost. Ulične svjetiljke, reklame i previše sijalica stvaraju kod njih zabunu i prave im haos u bioritmu. Kako da nađu partnera u noći kad je sve obasjano? Svitci se oslanjaju na svoju čudesnu lampicu kojom dozivaju jedni druge, udvaraju se ali pod našim vještačkim svjetlima, njihov zov jednostavno – se ugasi. Zamislite ljetnje večeri bez tog titrajućeg svjetla. Zar ne bi bilo previše tamno i prazno bez njih?

Svitac u noći: Tamo gdje je nekad treperilo djetinjstvo

25/07/2026

Svitac u noći: Tamo gdje je nekad treperilo djetinjstvo Naučnici upozoravaju da magija svitaca polako nestaje i da naša djeca…

Herceg Novi: Koliko vam novca treba za kafu, hranu i plažu Hercegnovska obala i ovog ljeta privlači veliki broj turista. Ukupan broj prijavljenih gostiju u opštini Herceg Novi prema podacima koje je Turistička organizacija obradila je preko 23.000. Ako planirate odmor baš u ovom primorskom gradu, evo kratkog pregleda cijena kako biste lakše isplanirali budžet: Kafa i piće: • Kafa uz more: od 1,40 do 2,50 eura. • Osvježavajuća pića (kafići i restorani): od 2,30 do 3,50 eura. Hrana i obroci: • Doručak: između 6 i 10 eura. • Pica: od 7 do 12 eura. • Dnevni meni (najisplativija opcija za kompletan obrok): od 7,50 do 15 eura. Plažni mobilijar: • Komplet (dvije ležaljke i suncobran): od 15 do 25 eura. • Baldahini (luksuznija opcija): oko 30 eura. Smještaj: • Apartmani uz more: od 80 eura pa naviše po danu. • Smještaj u višim zonama (dalje od mora, ali sa odličnim pogledom na Bokokotorski zaliv): oko 50 eura po danu.

Herceg Novi: Koliko vam novca treba za kafu, hranu i plažu

25/07/2026

Herceg Novi: Koliko vam novca treba za kafu, hranu i plažu Hercegnovska obala i ovog ljeta privlači veliki broj turista.…

Iran zaprijetio Bugarskoj zbog američkih „letećih pumpi“ Ono što je trebalo da bude rutinski vojni aranžman u tren oka se pretvorilo u diplomatski usijanu zonu – i to sa Bliskog istoka. Odbor za odbranu bugarskog parlamenta dao je zeleno svjetlo predlogu Vlade koji otvara vrata za privremeno razmještanje američkih aviona-cisterni za dopunu goriva u vazduhu, kao i pripadnika američke vojske u dobro poznatoj vazduhoplovnoj bazi Bezmer. Ovaj potez izazvao je žestoko i beskompromisno upozorenje Irana zvaničnoj Sofiji da ni po cijenu baze ne smije da dozvoli korišćenje sopstvene teritorije za bilo kakve američke vojne operacije. Dok se strasti na relaciji Teheran–Bugarska rasplamsavaju, postavlja se pitanje šta mali balkanski igrači zapravo dobijaju uvlačenjem u igru velikih sila, i da li nam se nova kriza opasno približava pred prag. Jer, kada Iran počne da dijeli packe i upozorenja zbog goriva i aviona-cisterni, jasno je da nebo iznad Evrope postaje sve nemirnije.

Iran zaprijetio Bugarskoj zbog američkih „letećih pumpi“

25/07/2026

Iran zaprijetio Bugarskoj zbog američkih „letećih pumpi“ Ono što je trebalo da bude rutinski vojni aranžman u tren oka se…

Kad djetetu kupite prvi hamburger, s boranijom ste završili Nema djeteteta danas koje nije ušlo u magični svijet brzih ukusa – od krckavog čipsa i penušave Koka-kole, preko sočnih i masnih hamburgera, pa sve do apsolutnog hita mlađe generacije: kineskih nudli. Moderne su, „gotove dok trepneš“ i ukusne. Nije ni čudo što su postale glavni izbor za užinu, večeru ili obrok „s nogu“, dok se tradicionalna jela poput boranije, kupusa ili domaćeg variva dočekuju s prevrtanjem očima i zgražavanjem. Šta se zapravo krije u kesici kineskih nudli? Na prvi pogled, nudle izgledaju bezazleno – malo tjestenine koja se prelije vrelom vodom, doda se kesica začina i obrok je spreman. Međutim, hajde da vidimo šta namirnica u toj kesici donosi našem organizmu: • Većina instant nudli se prije pakovanja prži u dubokom ulju kako bi se osušile. Zbog toga imaju visoku koncentraciju loših masti. • One male kesice začina koje daju taj „zarazni“ ukus zapravo su krcate solju i pojačivačima ukusa (poput čuvenog mononatrijum-glutaminata). Samo jedna kesica nudli često može da pokrije ili čak premaši dnevnu preporučenu dozu unosa soli za dijete. • Nudle se prave od bijelog, prerađenog brašna koje je ostalo bez praktično svih vitamina, minerala i biljnih vlakana. One daju brzu energiju, ali vas ne drže sitima, pa se glad brzo vraća. Zašto đeca ne vole kupus i boraniju Kada se djetetovo nepce navikne na ekstremne ukuse – jake začine, vještačke pojačivače ukusa, šećer i so iz brze hrane, čipsa i grickalica – prirodni ukus kuvane boranije, blitve ili kupusa odjednom postaje „bljutav“, „bljak“ i neprivlačan. Šta da se radi Ako kupus i boranija ne prolaze u klasičnom obliku, probajte da ih provučete kroz moderne recepte – recimo, boranija zapečena s malo sira ili kupus salata sa zanimljivim i zdravim prelivom. Potpuno zabranjivanje rijetko kad daje dobre rezultate – obično izaziva samo još veći otpor i skrivanje slatkiša ili brze hrane. Pročitajte djeci ovaj tekst koji ste našli na Plus portalu.

Kad djetetu kupite prvi hamburger, s boranijom ste završili

25/07/2026

Kad djetetu kupite prvi hamburger, s boranijom ste završili Nema djeteteta danas koje nije ušlo u magični svijet brzih ukusa…

Dok sindikat protestuje na kašičicu, radnici u novčanicima broje sitno Unija slobodnih sindikata Crne Gore konačno se udostojila da izađe na protest, ali ruku na srce – to više liči na opravdanje da još uvijek postoje nego na ozbiljnu borbu za radnička prava. Dok je potrošačka korpa za dvije godine skočila za laganih 190 eura (i to bez troškova za auto, grijanje i gorivo!), sindikalci su riješili da nam narednih petnaest dana drže časove iz strpljenja uz unaprijed snimljene poruke sa zvučnika. Pa, ko to još gleda i sluša u podne kad prži zvizdan? Osam mjeseci čekanja na – ništa Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, s pravom podsjeća da Vlada već osam mjeseci razvlači priču i traži „dodatno vrijeme“ za bolji model. Samo što to dodatno vrijeme Vladi i te kako odgovara: odlaganjem odluke svakog mjeseca u budžetu ostaje nekoliko miliona eura koji su trebali da završe u džepovima radnika. Formula koju sindikat traži prilično je jasna – da se obračunska vrijednost koeficijenta pomjeri sa 90 na 100 eura, čime bi preko 100.000 zaposlenih (što u javnom, što u privatnom sektoru bez granskih ugovora) dobilo povišicu od desetak odsto. Opšti kolektivni ugovor? Kakav crni ugovor… I dok Keković sumnja da Vlada čeka predizbornu kampanju da bi eventualno izvadila keca iz rukava i ponudila čak i veći koeficijent, postavlja se pitanje: gdje je sindikat bio proteklih mjeseci? Protesti pod sloganom „Zajedno za 100“ počeli su još s proljeća, a radikalnije mjere se, po običaju, najavljuju tek za – septembar. Ako sindikat misli da se prava brane šetnjom od 60 minuta dnevno i puštanjem tona sa razglasa, Vlada će komotno moći da izgura mandat bez i jedne stresne situacije. Jer, sa ovakvom „radikalnom“ borbom, grmljavina je samo u najavi, ali povišica nikako da padne.

Dok sindikat protestuje na kašičicu, radnici u novčanicima broje sitno

25/07/2026

Dok sindikat protestuje na kašičicu, radnici u novčanicima broje sitno Unija slobodnih sindikata Crne Gore konačno se udostojila da izađe…

Kad vikneš „Đe si, grome!“, a grom ti odgovori Grom na globalnom nivou godišnje usmrti više ljudi nego tornada i uragani zajedno. Kada govorimo o vremenskim nepogodama, po ljudski život opasnija je jedino – poplava. I dok nam meteorolozi redovno crtaju crvene alarme, pravo je pitanje znamo li zapravo šta da radimo kad počne da puca iznad glave? Kućni karantin za električne uređaje Kada grmi, najsigurnije jeste zatvoriti se u kuću. Međutim, mnogi zaborave da grom voli da prošeta instalacijama. • Zaboravite na telefoniranje: Fiksni telefoni su direktna linija s poljem. • Bježite od bijele tehnike: Mašina za veš, električni šporet i bojler nisu društvo za oluju. • Kablove – napolje! Kompjuteri, televizori i punjači za telefone neka lepo izađu iz struje dok oluja ne prođe. • Voda je provodnik: Zaboravite na tuširanje, pranje sudova ili bilo kakvo brčkanje dok napolju sevaju munje. Voda i metalne cijevi savršeno vode elektricitet. Nakostriješena kosa i trnci u tijelu Ako u jednom trenutku, dok oluja bjesni, osjetite da vam trnci prolaze tijelom ili vam se kosa doslovno nakostriješi to je znak da ste u zoni udara i da vas elektricitet već „nišani“. S druge strane, ako vas grmljavina zatekne na putu, ostanite u autu. Automobili su zapravo savršena skrovišta jer metalna karoserija sprovodi struju spoljnim dijelom ka zemlji, ostavljajući vas bezbjednim unutra. Šta ako vas nevrijeme uhvati pod vedrim nebom U trenutku kada čujete prasak, udar je već završio svoj posao. Munja i grom se dešavaju u isto vrijeme, ali svjetlost putuje brže od zvuka, zbog čega grom uvijek stiže sa zakašnjenjem. Dakle, ako ste čuli prasak – preživjeli ste taj udar! Grom je, najprostije rečeno, gigantska električna iskra koja skače između oblaka, sa oblaka na zemlju, pa čak i obrnuto. Ako ste u polju, pravila su jasna: • Bježite od usamljenog drveća: Drvo privlači gromove kao magnet. • Sklonite se sa otvorenih površina: Tražite čvrst krov nad glavom ili se uvucite u automobil. Nakon svega što ste saznali, vjerovatno ćemo dobro razmisliti prije nego što nam sljedeći put izleti onaj stari, dobro poznati balkanski pozdrav: „Đe si, grome!“

Kad vikneš „Đe si, grome!“, a grom ti odgovori

25/07/2026

Kad vikneš „Đe si, grome!“, a grom ti odgovori Grom na globalnom nivou godišnje usmrti više ljudi nego tornada i…

Uslovljavanje upisa u vrtić vakcinacijom: Roditelji ogorčeni i traže kompromis, nadležni se drže zakona Pred početak nove upisne sezone u vrtiće, pitanje obavezne imunizacije ponovo je u centru pažnje i izaziva oštre polemiku između nadležnih institucija i roditelja. Uslovljavanje upisa djece u vrtić potvrdom o redovnoj vakcinaciji mnogi roditelji doživljavaju kao oblik pritiska i diskriminacije. Dok epidemiolozi i zdravstveni sistem insistiraju na tome da je vakcinacija zakonski obavezna i predstavlja jedini efikasan štit protiv zaraznih bolesti i povratka već zaboravljenih infekcija, roditelji postavljaju pitanje gdje je granica slobodnog izbora i roditeljskog prava. Mnogi od onih čiji mališani ostaju „ispod crte“ ističu da se ovakvim mjerama krši pravo djece na rani razvoj i socijalizaciju, te da se umjesto edukacije i dijaloga pribjegava kaznenim mehanizmima i uskraćivanju osnovnih prava. Sa druge strane, nadležni podsjećaju da zakonski propisi jasno definišu obavezu vakcinacije prema kalendaru imunizacije, a da je primarni cilj kolektivni imunitet i bezbjednost svih mališana u kolektivnom boravku. Dok se institucije drže zakonskih paragrafa, roditelji ostaju u dilemi — kako pomiriti propise, brigu o zdravlju i pravo djeteta na vrtić, uz vječito pitanje da li se povjerenje u zdravstveni sistem može graditi mjerama uslovljavanja.

Uslovljavanje upisa u vrtić vakcinacijom: Roditelji ogorčeni i traže kompromis, nadležni se drže zakona

25/07/2026

Uslovljavanje upisa u vrtić vakcinacijom: Roditelji ogorčeni i traže kompromis, nadležni se drže zakona Pred početak nove upisne sezone u…

Put do Soluna duplo skuplji nego do našeg primorja Jedna stavka u putnom budžetu ove godine ozbiljno ide u korist Crne Gore. Kada se podvuče crta ispod troškova putarina, gosti iz Srbije imaju jasnu računicu: put do Soluna košta duplo više nego dolazak na crnogorsko primorje. Možda na prvi pogled izgleda kao sitnica, ali porodicama koje automobilom kreću na odmor i pažljivo broje svaki euro, ova razlika nije nimalo zanemarljiva. Crnogorska ruta: Do Budve za nepunih 12 eura. Ako se iz Beograda krene putničkim automobilom ka Budvi, troškovi drumskih nameta su prilično predvidivi i podnošljivi. • Kroz Srbiju: Od Beograda do granice sa Crnom Gorom putarina košta 950 dinara (oko 8,1 euro). • Kroz Crnu Goru: Prolazak kroz našu dionicu auto-puta od Mateševa do Smokovca plaća se 3,5 eura. • Konačni bilans: U jednom smjeru to je 11,6 eura. Za povratak kući treba pripremiti ukupno 23,2 eura. Kratko i jasno. Grčka avantura: Tri države i tri novčanika Sa druge strane, oni koji se odluče za Solun moraju da se pripreme za ozbiljnije „pražnjenje džepova“ na rampama kroz tri različite zemlje. • Srbija: Od Beograda do Preševa putarina iznosi 2.060 dinara (oko 17,6 eura). • Sjeverna Makedonija: Od Tabanovca do Evzonija čeka vas nekoliko rampi koje ukupno odnose 240 denara (oko 3,9 eura). • Grčka: Od granice do Soluna grčki auto-put uzima još 2,95 eura. • Konačni bilans: Samo u jednom smjeru treba izdvojiti 24,5 eura, dok povratna karta za drumske rampe iznosi blizu 49 eura! Đe je tu naš interes? Razlika od skoro 26 eura samo na ime putarina, kada se upari sa troškovima goriva, pravi opipljivu razliku u startu putovanja. Zato, kad se preračunavate za ljeto – stavite i digitron u pogon. Nekad se put do plaže plati mnogo više nego što se planira.

Put do Soluna duplo skuplji nego do našeg primorja

25/07/2026

Put do Soluna duplo skuplji nego do našeg primorja Jedna stavka u putnom budžetu ove godine ozbiljno ide u korist…

Priča koju nećete čuti u prenosu: Španci su podigli pehar, a znate li gdje je onaj prvi Španci su podigli pehar, ali ova priča nije o njihovom slavlju, već o onom komadu metala koji su podigli. Dok svi pišu o golovima i taktici, mi ćemo o onome što niko ne primjećuje – o pravom „teretu slave“. Zlatni teret od 5 kilograma Možda ne izgleda tako, ali pehar nije lagan ukras. Težak je punih pet kilograma čistog srebra i pozlate. Ovaj pehar je „treća sreća“, odnosno treća verzija istog trofeja. I nije to samo pet kila metala – to je komad istorije koji, izgleda, ima noge! Malo ko danas priča o tome, ali originalni pehar imao je karijeru kraću nego što bi iko očekivao. Legenda kaže da je misteriozno nestao i da je najvjerovatnije završio u privatnoj kolekciji nekog čije ime nikad nećemo saznati. Kad se to desilo, organizatori su shvatili da se sa istorijom ne može improvizovati. Napravili su drugu verziju, a onda su, valjda da bi osigurali da se istorija ne ponovi, došli do ove treće, koju smo sinoć vidjeli u rukama Španaca. Pehar već večeras ide nazad u sef, spreman da čeka sljedeću generaciju koja će pokušati da ga pomjeri sa mjesta. Idući put kad vidite pehar na televiziji, sjetite se: to nije samo trofej. To je preživjeli.

Priča koju nećete čuti u prenosu: Španci su podigli pehar, a znate li gdje je onaj prvi

24/07/2026

Priča koju nećete čuti u prenosu: Španci su podigli pehar, a znate li gdje je onaj prvi Španci su podigli…

Šta nam statistika prećutkuje: Ne pada nezaposlenost, već gubimo radnike Dok statistika slavi istorijski pad nezaposlenosti ispod 8%, država bi trebala da se zabrine jer Crna Gora postaje prazna zemlja. Posla ima, a radnika nema. • Trenutna stopa nezaposlenosti 7,84% (prvi put u istoriji ispod 8%). • Ukupan broj nezaposlenih: 24.751 lice. Iako se Vlada ponosi "istorijski najnižom stopom nezaposlenosti" i taj rezultat pripisuje isključivo uspješnim ekonomskim politikama i programima Zavoda za zapošljavanje, dublja analiza ukazuje na to da je kontekst ove statistike sasvim drugačiji. Oštar pad broja nezaposlenih na evidenciji nije samo posljedica otvaranja novih radnih mjesta, već je u velikoj mjeri rezultat zabrinjavajućih demografskih trendova koji potresaju Crnu Goru. Dva su ključna faktora koja vještački "uljepšavaju" ovu statistiku: 1. Masovno iseljavanje radno sposobnog stanovništva: Građani, a posebno mladi ljudi iz sjeverne regije u kontinuitetu napuštaju državu u potrazi za boljim uslovima života u zemljama Zapadne Evrope. Osoba koja spakuje kofere i odseli se, automatski se briše sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. Statistički, nezaposlenost pada; suštinski, država gubi najvitalniji dio radne snage. 2. "Bijela kuga" i starenje nacije: Negativan prirodni priraštaj znači da je priliv novih, mladih ljudi koji tek ulaze na tržište rada svake godine sve manji. Baza iz koje se crpi radna snaga se sužava, što stvara privid smanjenja broja onih koji traže posao. Kada se ovi faktori uzmu u obzir, jasno je da rekordno niska nezaposlenost nije nužno znak ekonomskog buma, već simptom ozbiljnog demografskog pražnjenja. Dok statistika slavi, poslodavci na terenu se suočavaju sa suprotnim problemom – hroničnim nedostatkom radne snage u gotovo svim sektorima privrede.

Šta nam statistika prećutkuje: Ne pada nezaposlenost, već gubimo radnike

24/07/2026

Šta nam statistika prećutkuje: Ne pada nezaposlenost, već gubimo radnike Dok statistika slavi istorijski pad nezaposlenosti ispod 8%, država bi…

Ljetovanje u Tivtu: Šta vas čeka i koliko košta Tivat je posljednjih godina postao jedna od najatraktivnijih destinacija na crnogorskom primorju. Ako izuzmemo luksuzne komplekse poput Porto Montenegra i Luštice Bay, evo kratkog pregleda cijena kako biste lakše isplanirali budžet za odmor: Hrana i obroci: • Doručak: oko 4 do 6 eura po osobi (kompletan doručak za četvoročlanu porodicu iznosi od 15 do 25 eura). • Pica i dnevni obroci: najčešće od 7 do 12 eura, dok su restorani u samom centru i na šetalištu nešto skuplji. Kafa i piće: • Kafa: od 1,10 do 1,80 eura u većini lokalnih kafića, dok je na plažama cijena uglavnom oko 2 do 3 eura. • Osvježavajuća pića i pivo: najčešće od 3 do 5 eura. Plažni mobilijar: • Komplet (dvije ležaljke i suncobran): na uređenim plažama van luksuznih zona kreće se od 15 do 25 eura, dok zakup baldahina i mjesta u fensi plažnim barovima ide znatno naviše. Smještaj (prosječne cijene za apartman za 4 osobe po danu): • Gradiošnica i Dumidran (malo dalje od mora): oko 120 eura dnevno. • Centar Tivta: oko 160 eura dnevno. • Seljanovo i Donja Lastva: oko 180 eura dnevno. • Luštica: od 100 do 140 eura dnevno, u zavisnosti od blizine obale.

Ljetovanje u Tivtu: Šta vas čeka i koliko košta

24/07/2026

Ljetovanje u Tivtu: Šta vas čeka i koliko košta Tivat je posljednjih godina postao jedna od najatraktivnijih destinacija na crnogorskom…

Kraj šetnje u kupaćem kostimu van plaže. Kazne i do 1.000 eura "Možda vi turisti dođete na odmor, da se opustite i uživate, ali dok vi polugoli idete na plažu, mi idemo na posao. Neko u opštinu, neko u apoteku. Nije mi prijatno dok pored mene turisti šetaju obnaženi. Još kad su djeca tu, bude me više sram. Na plaži to izgleda prihvatljivo, ali ne i dok tako idu do marketa ili kafića", kazao je za Plus Portal jedan od građana Bara, koji ističe da ovakvo ponašanje narušava svakodnevni život lokalnog stanovništva. Ovakvo nezadovoljstvo mještana primorskih gradova prepoznale su i lokalne samouprave, pa je tako u svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Budvi, Baru i Ulcinju – na snazi zabrana boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće van kupališnih zona. Za kršenje ovog kodeksa oblačenja predviđene su visoke novčane kazne, koje u pojedinim gradovima dostižu i 1.000 eura. Službenici Komunalne policije trenutno uglavnom opominju goste, ali ukoliko se ne postupi po nalogu, slijedi kazna od 150 eura do 1.000 eura.

Kraj šetnje u kupaćem kostimu van plaže. Kazne i do 1.000 eura

24/07/2026

Kraj šetnje u kupaćem kostimu van plaže. Kazne i do 1.000 eura “Možda vi turisti dođete na odmor, da se…

Prev1 2 3 4 5 6 … 9Next
No more posts to load

Copyright © 2026 - Plus Portal